Znakovi promjene vremena

Prilikom plovljenja i aktivnosti na moru osnovno je osloniti se na prognoze pouzdanih meteoroloških centara , samostalno analizirati meteorološke podloge (na internetu dostupne karte i radarske podatke), pratiti razvoj vremenske situacije te koristiti lokalne znakove vremena.

U svakom slučaju pomoći će motrenje i mjerenje meteoroloških elemenata pomoću brodskih meteoroloških instrumenata. Najpouzdanije prognoze dobivaju se kombiniranjem  vremenskih karata, meteoroloških izvještaja i mjerenih vrijednosti na brodici uz poznavanje lokalnih meteoroloških osobina akvatorija plovidbe.
Trenutačne podatke mreže meteoroloških postaja DHMZ-a možete pogledati na linku Vrijeme u Hrvatskoj.
Prognoza vremena za 12 sati Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a možete pročitati na linku prognoza. 
Prognoza za pojedine akvatorije Jadrana i pripadajuće meteograme, prognostičke karte vjetra, naoblake i valova nalaze se na linku.

Prognoziranje pomoću lokalnih znakova zasniva se na mjerenju meteoroloških elemenata i motrenju meteoroloških pojava. Na brodici se obično mjeri vjetar (smjer i brzina), temperatura i tlak zraka. Valovi se procjenjuju - smjer i brzina, motre se naoblaka i pojave. U prvom dijelu "Priručnika za nautičare" podrobno su opisani meteorološke elementi, u drugom dijelu prikazane su osobine vremena Jadrana te ni jedan iole iskusan nautičar neće sebe i svoju posadu dovesti u situaciju da se otisne na more bez da se prije toga ne upozna s osnovama meteorologije i opće vremenske situacije koja vlada nad akvatorijem po kojem će ploviti. Internet, televizija, radio, štampa meteorološki izvještaji u luci i marini dostupni su svakom. Podaci o vremenu i prognoza za Jadran su osnova za prognozu po lokalnim znakovima. Lokalni znakovi će je učiniti potpunom, pouzdanom, lokalnom kratkoročnom prognozom za potrebe nautičara.
Prikazani su znakovi ili predznaci za nastavak stabilnog vremena, pogoršanje vremena,  nastavak lošeg vremena, znaci nevere, oluje, bure i juga, te znakovi i  predznaci koje je potrebno znati i razumjeti za prognoziranje vremena.

Mnoge brodice raspolažu s barometrom aneroidom, praćenje tendencije tlaka ( pada i rasta ), intenziteta promjene tlaka zraka i uspoređenje s meteorološkim izvještajima uvelike pomaže u prognoziranju pomoću lokalnih znakova. U praksi se promjena tlaka toliko koristi da je prognoziranje pomoću lokalnih znakova nezamislivo bez korištenja barometra.

Meteorološko objašnjenje navedenih pojmova nalazi se u prvom dijelu Priručnika za nautičare, klik na link dovest će vas do pojašnjenja. U ovom poglavlju objašnjavamo kako ih tumačiti kao znakove za prognoziranje vremena.

Vrste oblaka, njihov nastanak, razvoj, kretanje, tendencija rasta i kidanja naoblake najvažniji su znakovi za prognoziranje.
Od svih oblaka Cirrusi i Cumulonimbusi su najbolji znakovi.
Pojava Cirrusa na vedrom nebu, najprije na zapadnom dijelu horizonta koji se kreću prema istoku do pokrivanja čitavog neba najpouzdaniji su znak pogoršanja vremena, obično dolaska juga. Ako se Cirrusi ne kreću znak je lijepog vremena, odnosno vremena koje se neće brzo pogoršati.
Cirrostratusi su nešto niži od Cirrusa i danju oko Sunca a noću oko mjeseca  stvaraju svijetli prsten - halo, potvrda su pogoršanja vremena.
Altostratusi su još niži od Cirrostratusa pa pokrivaju  i njih i Cirruse. Sunce se kroz njih jedva nazire ili potpuno gubi. Katkad iz njih pada sitna kiša. Nakon vedra i stabilna vremena kad nebo prekriju najprije Cirrusi, a zatim Cirrostarusi, Altostratusi su potvrda da nastupa pogoršanje vremena (topla fronta).
Stratusi se ponekad stvaraju i zadržavaju na obroncima primorskih planina na Velebitu, Biokovu i Crnogorskom primorju, ali su u gudurama i klancima raskidani poput krpa. Iz njih često pada dugotrajna i gusta kiša - Nimbostratus.
Cumulusi s vodoravnom osnovicom nastaju obično danju u proljeće i ljeto nad toplim i vlažnim tlom ili otocima. Nad otvorenim morem ih nema, znak su lijepa i stabilna vremena. Nastaju prije podne, brzo rastu ali predvečer nestaju.
Cumulonimbusi s nakovnjem na vrhu nastaju nad vlažnim i užarenim tlom iznad kojeg se diže topao zrak. Znak su oluje.
Gorski oblaci na primorskim planinama, oblačna kapa na Velebitu, pouzdani su znakovi nailaska bure. Pojavljuju se i kao predznak juga i bitno je razlikovanje oblika koji predskazuje buru od onog koji predskazuje jugo. Gorski se oblaci ne kreću već obavijaju vrhove planina i otoka. Ako se pojave s morske strane nastupit će jugo. Što je vlažniji zrak južine, manja je visina na kojoj se oblak stvara. I najslabijoj južini prethode oblaci koji lebde ili obaviju  vrhove otoka Cresa (Srs 638 m), Krka (Obzova 568 m), Lošinja (Televrina  588 m), Visa (Hum 585 m), Hvara (Sveti Nikola 626 m), Brača (Vidova gora 778 m), Pelješca (Sveti Ilija 961  m), Lastova (Hum 415m), Korčule (Klupca 569 m), Mljeta (Velji grad 514 m) ili planina uz obalu : Učka, Velebit, Mosor, Biokovo, Krivošije u Boki Kotorskoj te Lovćen u Crnogorskom primorju.

Promjene vremena najčešće dolaze sa zapada, zato vrijedi pravilo, kakvo je vrijeme na zapadnom dijelu horizonta takvo će kroz nekoliko sati biti iznad brodice. Međutim , za juga pljuskovi kiše ne dolaze sa zapada već s oblacima iz jugoistoka.
Ako se za vedra vremena na zapadnom dijelu horizonta pojave oblaci, ubrzo će se ti oblaci pojaviti i nad brodicom. Također, ako se za potpuno prekrivenog neba oblacima na zapadnom dijelu horizonta pokaže i najmanje vedrine, za koji sat takva će se vedrina pojaviti iznad brodice i doći će do razvedravanja.
Kad se tamna oblačna masa kreće prema nama, za svega sat dva takva će oblačina prekriti i nebo iznad nas. S naoblakom sa zapada stižu  i oborine. Brzina približavanja je oko 30 km/h (15 čvorova), osim kod izraženih brzih hladnih fronti kad je brzina premještanja i do 80 km/h (40 čvorova). U normalnim prilikama kiša od talijanske do hrvatske obale putuje oko 10 sati, a od sjevernog do južnog Jadrana potrebno je oko 20 sati.
Pojava tamne grede (shelf), a zatim i zida oblaka koji se sve više diže sa zapada prema istoku, te munje i grmljavina, a zatim jednolična siva zavjesa ispod jake oblačine pouzdani su znak skorog dolaska oluje i nevere.
Ako je ujutro zapadni dio horizonta naoblačen, naoblačenje će zahvatiti za dana i ostali dio neba, ako se za oblačna i kišna vremena  na zapadu pokaže vedrina, treba očekivati razvedravanje i skori prestanak kiše.
Izgled zalaza Sunca ne samo da pokazuje kakvo će vrijeme biti za koji sat nego i za čitavu noć, pa i naredni dan. Za vedra vremena, jasno žuto Sunce, zatim narančasto pa crveno na bistrom zapadnom dijelu neba znakovi su stabilnog i lijepog vremena. Pojava i najslabije naoblake na zapadnom horizontu najbolje se odražava na suncu za zalaza. Zakrivanje Sunca oblacima znak je pogoršanja vremena. Za lijepa zalaza potrajat će lijepo i stabilno najvjerojatnije još jedan dan. 

Za južine kada je tlak zraka jadranske ciklone niži, razina mora će se dizati iznad normalne vrijednosti, a za bure i anticiklone, tlak zraka je visok, pa se razina mora spušta ispod normalne. Kolebanje razine mora najlakše se opaža u luci, ali uz malo pažnje i na sidrištu i to po rubu obale.
Pored tlaka zraka na nenormalno dizanje i spuštanje razine mora utječe i vjetar. Južni vjetrovi sabijaju more prema sjeveru, a istočni prema zapadu. Zbog toga južina u sjevernom Jadranu stvara neobično visoke vode, a bura uz istočnu obalu stvara nisku vodu a uz zapadnu obalu visoku vodu.

Živi valovi daju sliku brzine i smjera stvarnog vjetra. Valovi mrtvog mora pokazuju koji ih je vjetar prouzročio. Oni mogu ukazivati na vjetar koji je prestao dok valovi još traju, ili vjetar koji negdje traje ali nije još dopro do mjesta na kojem se nalazimo. Južini koja nadolazi obično prethode mrtvi - zibni valovi. Ako na jednom području puše bura, iz njega u susjedna područja, u kojima se inače ne osjeća sjeveroistočnjak, dopiru valovi mrtvog mora. Da bura puše u Senjskim vratima, kod Šibenika, Omiša, Vrulji kod Makarske, u zaljevu Žuljana i drugdje poznaje se po mrtvim valovima koji se iz predjela puhanja šire lepezasto na sve strane.
Rast valova znak je daljnjeg pogoršanja, a smirivanje mora poboljšanja vremena. Ukrižano more znak je brze promjene vremena na bolje.

Magla nastaje kad nema vjetra za tišine, a zrak je vrlo vlažan i nebo vedro, ali slabo bistro. Ako se pojavi samo u ponekim kanalima, uvalama i zaljevima, znak je skorog nadolaska južine.
Kad se magla brzo raspada i nestaje, treba očekivati buru. Ako se uz prorjeđivanje stvaraju kapljice, znak je da će ubrzo stići južina.

Pojava na moru kao da se otoci, osobito manji otoci te krajevi i rtovi otoka uzdižu iznad mora, a niska sedla na otocima kao da su privukla k sebi površinu mora, nazivamo zrcaljenje ili miraž. More tada dobije boju neba i izgleda bijelo. Zrcaljenje ej znak da je zrak iznad mora znatno hladniji od površine mora. Ako nakon južine zapuše bura nastaje zrcaljenje kao znak skorog poboljšanja vremena. Kad se za ružna vremena pojavi miraž znak je da nastupa poboljšanje vremena.

Sijevanje pokazuje postojanje olujne oblačine (Cumulonimbus). Noću se vidi nadaleko, pa i ako su olujni oblaci dalje i ispod horizonta. Vrlo je važno utvrditi smjer sijevanja, a zatim praćenjem sijevanja može se utvrditi i smjer pomicanja oblačine iz koje sijeva. Najveću pažnju treba pokloniti sijevanju u zapadnom dijelu horizonta. Kad se opazi oblak iz kojeg sijeva, redovito se nakon nekog vremena čuje i grmljavina. Ako se oblačina pomiče prema brodici, svega za sat - dva bit će iznad brodice. Radarskim mjerenima brzine premještanja oblaka ustanovljeno je da se grmljavinski oblaci mogu premještati brzinom i do 100 km/h. Sijevanje i grmljavina su neugodne pojave na moru. Ako se isključi opasan vjetar i valovi oluje, sijevanje je samo po sebi više nego neugodno. Jedrilice koje nemaju kvalitetnu gromobransku zaštitu mogu doživjeti neugodnosti.

jugoistočnjak - jugo je pojam za toplo, vlažno oblačno kišovito vrijeme;
sjeveroistočnjak - bura  pojam je za hladno, suho i vedro vrijeme;
sjeverozapadnjak - maestral pojam je za stabilno i vedro vrijeme ljeti,

ostali su vjetrovi uglavnom sinonim za prolazno promjenljivo vrijeme koje ne taje dugo.
Smjer vjetra važniji je za prognoziranje tipa vremena od brzine. Porast brzine određenog smjera vjetra znak je prevladavanja i potpunog razvoja tipa vremena, a smanjenje brzine istog vjetra, znak je ili potpunog prestanka vjetra, pa i tog tipa vremena, ili skorog prelaska na drugi vjetar i tip vremena koji tom vjetru odgovara.
Redovito smjenjivanje vjetrova s mora i s kopna ljeti znak je stabilnog lijepog vremena, a izostanak redovitog smjenjivanja znak je pogoršanja vremena. Redovita pojava maestrala i njegovo ustaljeno trajanje ljeti je najpouzdaniji znak da će takvo lijepo vrijeme potrajati.

Redoviti meteorološki izvještaji, pored ostalog, sadrže i informaciju o položaju , veličini i prostoru koji prekrivaju barički sustavi ciklone i anticiklone. Na brodskom barometru očitava se tlak zraka za položaj broda i vrijeme očitavanja. Očitani iznos tlaka zraka ukazuje dali je položaj broda u polju visokog ili niskog tlaka, odnosno u području djelovanja anticiklone ili ciklone. Iznos tlaka zraka najčešće ne prikazuje mnogo, znatno više pokazuje tendencija i intenzitet promjene tlaka. Brzo i veliko smanjivanje tlaka zraka (kaže se padanje barometra) znak je približavanja i produbljivanja postojeće ciklone ili formiranje nove, a to obično znači da će uskoro zapuhati jugo uz obilnu naoblaku i kišu te jake vjetrove s jugoistoka. Ovisno o premještanju središta ciklone, nakon kratkog relativnog zatišja, jugo će skrenuti na jugozapadnjak lebić, ako ciklona prolazi sjeverno od položaja broda, a na sjeveroistočnjak buru, ako ciklona prolazi južno od položaja broda.

Visoki tlak zraka znak je da će stabilno, vedro, sunčano i hladno vrijeme potrajati. Međutim naglo povećanje tlaka zraka znak je da lijepo vrijeme neće dugo potrajati. Kada visoki tlak ustraje bez promjene, treba biti oprezan, jer će najvjerojatnije nastupiti južina.

Postupno povećanje tlaka zraka i njegovo postojano držanje znači dolazak suhog, vedrog i hladnijeg stabilnog vremena.

Predznaci promjene vremena sadržani su u izgledu neba, osobito zapadnog dijela horizonta i izgleda zalaska Sunca, u oblacima - vrsti količini i njihovom kretanju, vjetru ( smjeru i brzini ), stanju mora ( vrsti, smjeru i veličini valova ), razini i strujanju mora, oborinama i drugim meteorološkim pojavama, tipu i razvoju vremena.

Opća načela prognoziranja vremena pomoću lokalnih znakova:    - kakvo je vrijeme danas, vjerojatnije je da će takvo vrijeme biti i sutra, nego da će se promijeniti; - prognoza pogoršanja vremena pouzdanija je od prognoze poboljšanja; - prognoza je pouzdanije ako se oslanja na više znakova vremena; - jedan znak promjene vremena, ma koliko bio valjan, ne daje pouzdanu prognozu; - ako se podudara više znakova možemo zaklučit da nastupa pogoršanje, odnosno poboljšanje vremena, a ako  nekoliko znakova proturijeće jedan drugome, valja očekivati tip promjenljiva vremena; - izgled zapadnog dijela horizonta potvrdit će pravilnost prognoze; - kad god je moguće treba se služiti službenim meteorološkim izvještajima i podatkom o tlaku zraka brodskog barometra za određivanje dali se brodica nalazi u području ciklone ili anticiklone, dolaze li fronte i nestabilnosti i postoje li uvjeti za njihovo nastajanje.

Prognoziranje lokalnog vremena moguće je samo ako se opažaju lokalni znakovi i prati razvoj vremena, vodeći računa da je to ipak samo prognoza. Pogriješit će svatko tko misli da će veća u početku umjeti uspješno prognozirati vrijeme. Umijeće u prognoziranju postiže se pažljivim motrenjem i tumačenjem znakova vremena i njihovog značaja. Samo uporni i pažljivi, oni koji svoje prognoze temelje na većem broju znakova ubrzo će biti nagrađeni pouzdanom prognozom. Lokalni znakovi i službena prognoza vremena koja daje pregled opće vremenske situacije su dobitna kombinacija.