banner


Oborine i pojave u atmosferi


Pojave koje se javljaju u atmosferi meteorolozi su nazvali meteori, meteorolozi i astronomi upotrebljavaju isti naziv ali misle na različite pojave. Pod pomom meteor meteorolozi misle na  sve pojave osim oblaka u atmosferi i na površini zemlje. Meteori su različiti  na primjer oborina, čestice prašine, čestice dima, duga, halo, munja, rosa, mraz i tako dalje.

Meteori su svrstani u četiri osnovne grupe:
Ime svake od ove četiri grupe ukazuje na vrstu pojave o kojoj se radi. Neke od pojava povezane su uz djelatnosti nautičara pa ćemo ih podrobnije objasniti.

Hidrometeori
Hidrometeori su tekuće ili krute čestice vode koje padaju ili lebde u zraku, talože se na tlu ili na predmetima. Među hidrometeore spadaju sve vrste oborina, sumaglica, i magla, dim mora, rosa, oborine koje ne dosižu do tla a vide se tragovi u obliku kišne zavjese (virga).

Kiša je pojava koja je najuže povezana s aktivnostima na moru. Kad kapi vode ili kristali u oblacima dosegnu određenu veličinu počnu padati. Dali će se pojaviti na tlu kao kiša ili snijeg ovisi o njihovoj veličini i temperaturi zraka kroz koji padaju. Za vrijeme padanja kapi se griju i isparavaju. Kapljice manje od 0.5 mm nazivamo rosulja, a kapljice veće od 0.5 mm kiša. Krute oborine su snijeg, tuča  i ledene iglice. Zrna tuče koja se javljaju samo i cumulonimbusa mogu biti i promjera do 7 cm i svojom energijom udarca mogu izazvati ozbiljne štete na plovilu, a i ozljediti članove posade.

Oborine se javljaju s različitim intenzitetom, a po intenzitetu oborine se može odrediti i vrsta oblaka iz koje oborina pada.  Pljuskovi, koji su karakteristični po naglom početku i završetku  se javljaju iz Cumulonimbusa i Cumulusa. Rosulja i ledene iglice su povezane uz stratus, a jednolična kiša i snijeg su povezani uz Altostratuse i Nimbostratuse. Prikaz veze vrste oborine i vrste oblaka prikazan je tablicom.

vrsta oborine
As
Ns
Sc
St
Cu
Cb
kiša
+
+
+

+
+
rosulja



+


snijeg
+
+
+

+
+
tuča





+
ledene iglice



+




Instrument za mjerenje količine oborine je kišomjer. Princip mjerenja je jednostavan, mjeri se količina oborine u litrama koja je pala na jedan metar četvorni površine. Kako jedna litra vode površinu od jednog četvornog metra pokriva slojem dubine jednog milimetra u meteorologiji je udomaćena mjerna jedinica milimetar za izražavanje količine oborine. Kao i svi ostali meteorološki elementi oborina se pojavljuje u različitim godišnjim dobima u različitim količinama, godišnje promjene količine oborine naziva se u meteorologiji godišnji hod. Na Jadranu minimum oborine je u ljetnim mjesecima. Za praćenje intenziteta oborine te njezinog početka i završetka koriste se instrumenti koji neprekidno registriraju pojavu oborine - ombrografi.

Za određivanje položaja oborinskih zona, brzinu njihova premještanja, određivanje vrste oborine  te određivanje količine oborine u oblacima  koriste se meteorološki radari.

Među hidrometeore spadaju i rosa i inje. Rosa nastaje taloženjem vode na predmetima i na zemlji kad je zrak zasićen vodenom parom. Inje nastaje sublimacijom, dakle izravnim prijelazom pare u led kod temperature ispod 0 stupnjeva Celzijusa. Do pojave inja u našim zemljopisnim širinama dolazi za vrlo hladnih noći. Pojava kiše koja se zamrzava je mnogo češ'a za vrijeme zimske bure, kad je temperatura ispod 0 stupnjeva Celzija. Magla i sumaglica također su hidrometeori o njihovim osobinama više uz pojam vidljivosti.

Vjetar s vrhova valova otkida kapljice koje se u zraku javljaju kao dim mora. Dim mora se za zimske bure  može lediti na brodu i time znatno otežati kretanje palubom i upravljanje plovilom.

Litometeori

Litometeori su krute čestice donesene u atmosferu djelovanjem vjetra, ili čestice koje lebde u atmosferi nakon eksplozija, požara, vulkanske aktivnosti ili aktivnosti čovjeka (promet i industrija).
Jaka ciklonalna aktivnost u Sredozemlju sa središtem ciklone jugozapadno od Apeninskog poluotoka i jako južno strujanje često na istočnu obalu Jadrana donese i prašinu odnosno pjesak iz Sahare. 

Saharski pjesak ljubičasto na satelitskoj slici, i  vidljivost u Dubrovniku  23.03.2016.
eumetsat saharski pjesak
Dubrovnik saharski pjesak


Najčešće se javljaju kao suha mutnoća, na Jadranu uz lučke gradove kao posljedica produkata izgaranja industrije i prometa. Nautičari će suhu mutnoću zamijetiti kao žućkastu koprenu koja se od obale proteže na more. Za vrijeme noći suha mutnoća može osim smanjenja vidljivosti uzrokovati i promjenu boje svjetlosnih signala.

Elektrometeori

Elektrometeori su vidljive ili čujne pojave vezane uz atmosferski elektricitet.

Najčešća pojava je munja i grom koji su povezani  uz Cumulonimbuse. Munja je velika iskra kojom dolazi do pražnjenja elektriciteta između dva oblaka ili između oblaka i tla ili mora. Grom je zvuk koji nastaje usljed izboja munje. Grmljavina se najčešće čuje do udaljenosti od 20 kilometara, dok se sijevanje za vedrih ljetnih noći može vidjeti i s udaljenosti od 200 km.


Fotometeori

Fotometeori  su pojave u atmosferi koji nastaju refleksijom, lomom ili raspršenjem svjetlosti na kapljicama vode ili kristalima leda.

Najčešće pojave su duga, halo, korona i miraž.  Duga je pojava koja nastaje lomom svjetlosti  na kapljicama kiše. Staro narodno pravilo o razvoju vremena na temelju pojave duge kaže: " ako prijepodne ugledaš dugu na zapadu padat će kiša, ako poslijepodne ugledaš dugu na istoku biti će lijepo vrijeme".
Halo je pojava koja nastaje lomom svjetlosti  na kristalima leda visokih oblaka Cirostratusa. Javlja se u obliku svijetlog prstena oko sunca ili mjeseca, uz pojavu halo postoji i izreka " ako se navečer sunce sakrije u svoju kuću padati će kiša".

Lažno Sunce u Zemljinoj atmosferi prestavlja optičku pojavu dviju svijetlih mrlja na 22° s obje strane Sunca na istoj visini nad horizontom.

Korona oko sunca ili mjeseca nastaje uslijed loma svjetlosti na kapima vode prozirnih Altostratusa. Javlja se kao obojeni prstenovi s tim da je unutrašnji prsten ljubičaste, a vanjski crvene boje.
Vrlo česta pojava na moru je miraž, koji se javlja za mirnog vremena bez vjetra. Najčešće se pojavljuje u prijepodnevnim satima dok ne počne obalna cirkulacija i ne izmiješa zrak. Iznad površine mora nalazi se topli zrak na kojem dolazi do loma svjetlosti pa se čini da udaljeni otoci ili brodovi lebde iznad površine vode. Miraž je pojava slična fatamorgani koja se javlja u pustinjama.

munja Krčki most Matej Pilaš



prognoza oborina aladin
DHMZ prognoza oborine

kompozit radar
DHMZ radar kompozit,
količina oborine

 kisomjer
kišomjer

pljusak
pljusak

zrno tuce
zrno tuče

inje
inje

bura dim mora
dim mora za puhanja bure

halo lazno sunce
halo oko Sunca

lazno sunce
lažno sunce

duga Klis Popadic
duga Klis foto Crometeo

munja kompozit
munja kompozitna slika

munja crometeo slika
munja oblak - more Crometeo
miraz
miraž
miraz
miraž foto M.Stjepanović;
Korona oko Mjeseca
korona oko Mjeseca
duga na Cb-u
Duga na Cb oblaku foto I.Cacic



Međunarodni atlas oblaka I i II dio publikaciju DHMZ-a, u kojoj je prikazana metodologija klasifikacije oblaka i hidrometeora a izrađen prema WMO naputku za klasifikaciju oblaka  možete  pogledati i preuzeti u PDF obliku na linku  DHMY-a  prvi dio, drugi dio.


ATDNET/DHMZ prikaz munja (klik na link)
Blitzortung prikaz munja.


® © 2014. zabranjeno umnažanje i kopiranje bez dozvole

  Meteorološki elementi        Meteorologija Jadranskog mora        Home    O autorima