Radiosonda je instrument koji obješen na balon koji se diže u atmosferi mjeri
atmosferske parametre, temperaturu, vlagu i tlak, a iz smjera i brzine
premještanja balona izračunavaju se visina, brzina i smjer vjetra
te položaj radiosonde. Napajanje radiosonde je baterijom a podaci
mjerenja se šalju najčešće na frekvencijama od 403 MHz ili
1680 MHz.
Moderne radiosonde mjere ili se iz njihovih podataka računaju meteorološki parametri:
Prizemna invarzija. |
Normalna promjena temperatura visinom. |
Temperatura zraka u pravilu opada
s visinom oko 0.65 °C na 100 metara. Međutim u nekim vremenskim situacijama
temperatura zraka u dijelu atmosfere ostaje približno konstantna. Takvi
slojevi atmosfere nazivaju se IZOTERMNIM, a sama pojava naziva se
TEMPERATURNA IZOTERMIJA. Katkad međutim temperatura zraka raste s visinom.
Takva pojava se naziva TEMPERATURNA INVERZIJA.
Grafički prikaz mjerenja radio sonde obuhvaća sve parametre mjerenja na jednoj slici, (osim vremena trajanja sondaže). Na grafikonu os x prikazuje temperaturu a os y tlak zraka odnosno visinu od tla. S desne strane grafa prikazuje se smjer i brzina vjetra zastavicama vjetra. Izmjerene temperatura suhog i mokrog termometra na pojedinim visinama nanose se na graf i povezuju linijama: temperatura suhog termometra crna linija, a temperatura mokrog termometra plava linija. U slučaju kad su temperatura raste visinom radi se o inverziji temperature.
Temperatura rosišta je ona temperatura na kojoj zrak postaje zasićen vodenom parom, tj. temperatura na kojoj počinje kondenzacija vodene pare. Ako je razlika između temperature zraka i temperature rosišta velika onda je zrak relativno suh i suprotno, ako je razlika mala onda je zrak relativno vlažan. Prema tome ako su krivulje temperature zraka i temperature rosišta na grafičkom prikazu sondaže bliske to je pokazatelj da u tom dijelu atmosferu postoje uvjeti za stvaranje oblaka i oborina.