banner
Linkovi su na slikama ili u tekstu, za dobro surfanje po meteorološkom priručniku koristite sve raspoložive linkove klik na link ili na sliku.

Oluje na Jadranu

U ovom poglavlju:
o vjetru,  oluje i nevere, frontalne oluje, lokalne oluje, pijavica ili tromba


O vjetru


Na Jadranu prevladavaju slabi i blagi vjetrovi i tišine.
Samo u zimskom razdoblju od konca Listopada pa do konca Ožujka povremeno na Jadranu zapušu i jači vjetrovi kao što su bura i jugo. Trajanje olujnih vjetrova je kratko, a nastup postupan - osim bure - koja nastaje iznenada i puše odmah velikim intenzitetom.
Primjer naglog i mahovitog karaktera bure je prikazan  anemogramom bure s automatske postaje Prizna DHMZ-a. Registracija 08. do 11.12.2014. Nagli i mahoviti početak bure, te isto tako nagli završetak.  Crveno je smjer vjetra, plavo bzina vjetra.

bura anemogram


Ljeti od početka Travnja sve do kraja Listopada prevladavaju slabi i blagi vjetrovi i tišine samo za kratko pojačani bilo zbog kratkotrajnog juga ili bure, ali je njihovo trajanje i snaga mala. Ljeti prevladavaju blagi i lagani vjetrovi s mora najčešće od 3 do 4 Bofora, rijetko 5, a sasvim izuzetno na otvorenom moru jačine 6 Bofora. Vjetar se uglavnom javlja od 9 do 10 ujutro do 18, 19 sati navečer. Noću sa kopna puše slab vjetar. Između ovih vjetrova redovito su tišine. Ljeti tišine potraju i po nekoliko dana. Pod kraj ljeta naiđe i po koja nevera, koja najčešće završi burom, koja traje 1 a rijetko 2 i 3 dana.

Za praćenje oluja na Jadranu u realnom vremenu optimalno je korištenje meteoroloških radarskih podataka, kao i podataka o električnim izbojima - munjama.
Meteorološki radari na Jadranu za sada pokrivaju njegov sjeverni dio, i to C band radari meteorološke službe Slovenije (ARSO)  i C band radari meteoroloških službi Italije. Mali dio sjevernog Jadrana pokriven je S band radarima meteorološke službe Hrvatske radarski centar Bilogora (DHMZ), x band radarom smještenim na zgradi Sveučilišnog Campusa u Rijeci (još nije u operativnj razmjeni) te x band radara smještenog na Žarkovici iznad Dubrovnika, koji je postavljen u sklopu realizacije međunarodnog projekta Europske unije ADRIARadNet.
Električni izboji - munje mjere se sa više senzora. Postupak je temeljen na pojavi da je električni izboj ujedni i izvor zračenja u području radio valova, bilježi se trenutak izboja pa se trigonometrijskim metodama određuju lokacije električnog izboja. Popularne aplikacije su karte munja ATDNET/DHMZ i Blitzortung org.

munje DHMZ
Registracija električnih izboja - munja klik
na link za trenutačne podatke DHMZ i ATDNET

kompozit satelit radar
Kompozitna slika radari i satelit. Izvor
DHMZ, EUMETSAT, ARSO




Oluje i nevere


Oluje i nevere na Jadranu su rijetka pojava.
Iako su rijetke zbog njihove brze i za nedovoljno upućene iznenadne pojave te učinke na moru i opasnosti koja od njih prijeti i onima na pučini i onima u luci ili sidrištu od prvorazrednog je značaja raspoznavati njihove znake nastanka i razvoja.

Pod olujom i neverom podrazumijeva se nevrijeme kod kojeg se svi meteorološki elementi manifestiraju u svojem najvećem intenzitetu ali u kratkom vremenu:

naoblaka je potpuna i kaotična,
vjetar olujan,
oborine u obliku pljuskova kiše, tuče i krupe,
intenzivne grmljavine i sijevanja,
zbog oborine i naoblake smanjena je vidljivost,
valovi su oštri i kratki.

Za nautičara je najvažnije da pravodobno otkrije oluju i neveru, kako bi mu ostalo dovoljno vremena da izabere najpovoljniju rutu i sigurnu luku ili sidrište u kojem će se skloniti. Na otvorenom moru ili daleko od sigurnih luka, nautičar će spremno dočekati oluju tako da će pripremiti posadu i brodicu. U luci pred neveru brodica se nikad ne ostavlja bez nadzora, privezuje se dodatnim privezima, najbolje u četverovez s glavnim sidrom pojačanim pomoćnim.

Oluje i nevere su češće zimi nego ljeti, a češće se pojavljuju na sjevernom nego na južnom Jadranu. Po svom postanku oluje mogu biti dinamičke ili frontalne ili termičke unutar zračne mase. Za prve je češći naziv oluje a za druge nevere. Frontalne oluje se prostiru na znatno većem prostranstvu i u svim godišnjim dobima, dok se nevere stvaraju na manjem prostoru i isključivo ljeti. Rijetke su zimske nevera, ali globalnim zagrijavanjem javljaju se u svim godišnjim dobima. Ponekad se za slabije izražene nevere upotrebljava naziv neverin.

Frontalne oluje

Frontalne oluje nastaju na hladnoj fronti tako da hladan zrak prodirući u obliku klina podvlači ispod toplog zraka i potiskuje ga u vis velikom brzinom. Topli zrak se naglo hladi, vodena para kondenzira i dolazi do oslobađanja unutarnje energije koja pojačava efekt dizanja zraka i dolazi do stvaranja olujnih oblaka Cumulonimbusa.

Za umjerena juga, vedrog neba i sve toplijeg zraka, sa zapada se prema istoku kreću visoki oblaci ispod kojih je tmurna oblačnost. Ispod visokih Cirrusa i Cirrostratusa, iznad zida zgusnutih Cumulusa ukaže se tamna oblačina i poput valjka nadire od zapada prema istoku. Ispod te oblačine je siva jednolika zavjesa što predstavlja gustu kišu koja obilato pada iz zadnjeg dijela oblačine. Tamna oblačina prijetećeg izgleda približava se velikom brzinom a u samoj se oblačini ubrzo uočava živo gibanje. Pred njom se stvaraju raskidani oblačići koji jure prema njoj. Približavanjem oblačine vjetar polako slabi i kad oblačina dođe poviše brodice potpuno utiša, pa odjednom svom silinom oluje udari vjetar iz suprotnog - zapadnog do sjeverozapadnog smjera. Temperatura se zraka naglo snizi i za desetak stupnjeva. Zatim sijevne i zagrmi par puta i udari jaka kiša često s krupom ili tučom. Pljusak kratko traje deset do dvadeset minuta a zatim kako je naglo došao tako i naglo prestaje. Nakon prelaska oblačine razvedri , a od pojave do prestanka oluje protekne kratko vrijeme, često sat ili dva. Nagli udar vjetra iz suprotnog smjera stvara kratke strme valove jaki pljusak kiše ih znatno ublaži. Nagli okret vjetra od S i SE na SW i W za kratkog trajanja oluje može biti opasan za brodicu na nesigurnom sidrištu ako položaj sidrenja i sidro nisu dobro odabrani. Smanjena vidljivost, nagli udari vjetra, pljusak kiše s krupom te sijevanje i grmljavina djeluju zastrašujuće, međutim poznavanje razvoja i djelovanja oluje omogućuje da se i taj bijes vremena razmjerno sigurno prebrodi. Od prvih znakova do udara oluje obično protekne svega sat vremena što je dovoljno za nautičara da poduzme nužne mjere sigurnosti.

Znakovi za nadolazak oluje su:

za topla i pretežno vedra vremena s umjerenim južnim i jugoistočnim vjetrom bez znaka za naglu promjenu vremena,
pojava visokih oblaka Cirrusa i Cirrostratusa sa zapada, 
brzo nastajanje zida naoblake koja se spušta prema moru prvi su znaci približavanja oluje.
Iz jednolične naoblake probijaju se valjkasti tamni Cumulonimbus, zatim južni vjetar slabi pa utišava,
tlak zraka najprije slabo a pred oluju naglo počinje padati.

Znakovi  da je oluja prošla su:

nagli prestanak olujnog vjetra i pljuskova kiše,
tlak zraka naglo raste,
nad zapadnim dijelom horizonta dolazi do razbijanja naoblake i pojave vedrine.

Lokalne oluje nevere


Lokalne oluje nastaju na razmjerno malim prostorima, do 10 milja. Traju kratko, ponekad i desetak minuta. Nastaju u ljetnom razdoblju, pri jednolikom tlaku zraka - bezgradijentnom polju, kada je neuobičajeno toplo - sparno i vlažno uz jaku i dugotrajnu dnevnu insolaciju, obično poslijepodne i predvečer a rijetko noću na sjevernom su Jadranu češće. Od ušća rijeke Po i venecijanske obale često se prebacuju na zapadnu obalu Istre. Ljeti u tom području ima do 5 nevera mjesečno, dok na srednjem Jadranu ima 2 do 3 a na južnom 1 do 2 nevere mjesečno. Češće su u ranim poslijepodnevnim satima nad obalom i otocima, dok se nad otvorenim morem javljaju noću i u ranim jutarnjim satima, kada je morska površina razmjerno toplija od okoline.

Predznaci nevere su:

neobično toplo,
bez vjetra,
jako prženje Sunca i sparina,
neobična mutnoća pri horizontu,
nebo sivoljubičaste boje koja visinom nestaje (nebo kao da sjaji).

Nebo je pretežno vedro s po kojim Cirrusom. Ujutro se već na granici mutnoće koja je u međuvremenu nešto potamnila pokažu oblačići ili se iz nje pokazuju glave Cumulusa. Oblaci se sve više zaobljuju i rastu, granice im se prema dolje gube u mutnoći a prema gore rastu u cumulonimbuse. Nad cumulonimbusom se javlja nakovanj ili perjanica i počinje sijevanje. Brzina vjetra je u neveri obično veća od 30 čvorova i često dosiže i brzinu od 60 čvora.

lokalna oluja Split

Pomorska meteorološka služba u svojim obavijestima upozorava na mogućnost postanka neveri te pojavu i razvoju nevera u pojedinim područjima. Međutim za nautičare je još uvijek najvažnije da sami predvide nastanak i razvoj nevere s obzirom na područje plovidbe i položaj broda.

Cumulonimbus superstanica pogled iz satelita, radara i registracija električnih izboja.

superstanica zracne mase superstanica voda superstanica vidljivi
superstanica polja superstanica radar superstanica munje


Neka od iskustvenih pravila koja mogu biti korisni nautičarima su:
- nevere se kreću najčešće od zapada prema istoku,
- nevere koje dolaze s istoka su kratkotrajne i slabog intenziteta,
- brzina kojom se nevere kreću su od 15 do 20 čvorova, što je brzina primicanja veća vjetar je jaći.
- nevere traju kratko najčešće sat ili dva.

- Ako se pojavi ujutro, može se očekivati i nevera popodne, ali ako se pojavi poslijepodne najvjerojatnije je ujutro neće biti.

- Ponekad nevere dolaze uzastopce po nekoliko dana u isto vrijeme.

- Ako iza nevere zahladi i ojača sjeverozapadnjak - maestral ili pređe u tramuntanu ili buru znak je da nevere više neće biti.

- Nevera se ne javlja iz oblaka ispod kojeg se u daljini vide drugi oblaci, nebo ili obala, i ako nad oblacima nema cirusnog vela.

Pijavica ili tromba


Uz frontalne oluje a i uz lokalne nevere na Jadranu je česta pojava pijavice ili trombe. Tromba je atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se pri izrazito nestabilnojatmosferi pojavljuje ispod olujnog Cumulonimbusa a podsjeća izgledom na slonovu surlu.  Rotacija u vrtlogu pijavice češće je u ciklonalnom smjeru. Čestina pijavica na Jadranu prikazana je slikom.


pojava pijavica

Često se može vidjeti više morskih pijavica istovremeno. Lomljiva cijev pijavice ljevkastog je oblika te je često nagnuta. Proteže se od oblaka do morske površine. Promjera je od dvadesetak do stotinu metara.

pijavica 1
pijavica 2
pijavica 3


Pijavice obično kratko traju, od pet do deset minuta, ali katkad mogu trajati i preko sat vremena. Brzine kojima zrak kruži oko područja sniženog tlaka u središtu vrtloga iznose od nekoliko km/h pa do 80 km/h.Pijavica uzburkava morsku vodu te može potopiti čamce.
pijavica Prizna 18.08.2015.
pijavica prizna
pijavica Prizna

Boris Basic Crometeo pijavice
Boris Bašić pijavice Cavtat, 06.08.2010. izvor  Crometeo
Senj pijavica video
 Senj pijavica 15.06.2016. video


estofex prognoza oluja
ESTOFEX link na prognozu
oluja ESTOFEX



kompozit radar
DHMZ radar Dubrovnik Link na animaciju

ARSO radar
ARSO radar animacija


Cb i pljusak - virga
Cb pljusak i virga
Cu cong
CuCong foto Ivan Baboselac

munje
Munje foto Cometeo

Vesna Holjevac Cb funel
Vrtlog na bazi Cb oblaka
foto Vesna Holjevac

CuCong iznad Slovenije pogled iz CrikveniceCuCong iznad Slovenije snimljeno iz Crikvanice

prizna pijavica video
 pijavica - video

Pijavica Senj
Pijavica Senj 15.06.2016. Crometeo

® © 2014. zabranjeno umnažanje  i kopiranje bez dozvole

  Meteorološki elementi        Meteorologija Jadranskog mora        Home    O autorima