|
||||||||||||||||
|
![]() |
|||||||||||||||
Linkovi
su na slikama ili u tekstu, za dobro surfanje po
meteorološkom priručniku koristite sve raspoložive linkove klik na link ili na sliku. |
||||||||||||||||
Oluje na JadranuU ovom poglavlju:o vjetru, oluje i nevere, frontalne oluje, lokalne oluje, pijavica ili tromba O vjetruNa Jadranu prevladavaju slabi i blagi vjetrovi i tišine.
Samo u zimskom razdoblju od konca Listopada pa do konca Ožujka
povremeno na Jadranu zapušu i jači vjetrovi kao što su bura i jugo.
Trajanje olujnih vjetrova je kratko, a nastup postupan - osim bure -
koja nastaje iznenada i puše odmah velikim intenzitetom.
Primjer naglog i mahovitog karaktera bure je prikazan anemogramom
bure s automatske postaje Prizna DHMZ-a. Registracija 08. do
11.12.2014. Nagli i mahoviti početak bure, te isto tako nagli
završetak. Crveno je smjer vjetra, plavo brzina vjetra.
Ljeti od
početka Travnja sve do kraja Listopada prevladavaju slabi i blagi
vjetrovi i tišine samo za kratko pojačani bilo zbog kratkotrajnog juga
ili bure, ali je njihovo trajanje i snaga mala. Ljeti prevladavaju
blagi i lagani vjetrovi s mora najčešće od 3 do 4 Bofora, rijetko 5, a
sasvim izuzetno na otvorenom moru jačine 6 Bofora. Vjetar se uglavnom
javlja od 9 do 10 ujutro do 18, 19 sati navečer. Noću s kopna puše
slab vjetar. Između ovih vjetrova redovito su tišine. Ljeti tišine
potraju i po nekoliko dana. Pod kraj ljeta naiđe i po koja nevera, koja
najčešće završi burom, koja traje 1 a rijetko 2 i 3 dana.
Za praćenje oluja na Jadranu u realnom vremenu optimalno je korištenje
meteoroloških radarskih podataka, kao i podataka o električnim izbojima
- munjama.
Meteorološki radari na Jadranu za sada pokrivaju njegov sjeverni dio, i
to C band radari meteorološke službe Slovenije (ARSO) i C band
radari meteoroloških službi Italije. Mali dio sjevernog Jadrana
pokriven je S band radarima meteorološke službe Hrvatske radarski centar
Bilogora (DHMZ), x band radarom smještenim na zgradi Sveučilišnog
Campusa u Rijeci (još nije u operativnoj razmjeni) te x band radara
smještenog na Žarkovici iznad Dubrovnika, koji je postavljen u sklopu
realizacije međunarodnog projekta Europske unije ADRIARadNet.
Električni izboji - munje mjere se s više senzora. Postupak je temeljen na pojavi da je električni izboj ujedno i izvor zračenja u području radio valova, bilježi se trenutak izboja pa se trigonometrijskim metodama određuju lokacije električnog izboja. Popularne aplikacije su karte munja ATDNET/DHMZ i Blitzortung org.
Oluje i nevereOluje i nevere na Jadranu su rijetka pojava. Iako su rijetke zbog njihove
brze i za nedovoljno upućene iznenadne pojave te učinke na moru i
opasnosti koja od njih prijeti i onima na pučini i onima u luci ili
sidrištu od prvorazrednog je značaja raspoznavati njihove znake
nastanka i razvoja.
Pod olujom i neverom
podrazumijeva se nevrijeme kod kojeg se svi meteorološki elementi
manifestiraju u svojem najvećem intenzitetu ali u kratkom vremenu:
naoblaka je potpuna i kaotična,
vjetar olujan, oborine u obliku pljuskova kiše, tuče i krupe, intenzivne grmljavine i sijevanja, zbog oborine i naoblake smanjena je vidljivost, valovi su oštri i kratki. Za nautičara je najvažnije da
pravodobno otkrije oluju i neveru, kako bi mu ostalo dovoljno vremena
da izabere najpovoljniju rutu i sigurnu luku ili sidrište u kojem će se
skloniti. Na otvorenom moru ili daleko od sigurnih luka, nautičar će
spremno dočekati oluju tako da će pripremiti posadu i brodicu. U luci
pred neveru brodica se nikad ne ostavlja bez nadzora, privezuje se
dodatnim privezima, najbolje u četverovez s glavnim sidrom pojačanim
pomoćnim.
Oluje i nevere su češće zimi
nego ljeti, a češće se pojavljuju na sjevernom nego na južnom Jadranu.
Po svom postanku oluje mogu biti dinamičke ili frontalne ili termičke
unutar zračne mase. Za prve je češći naziv oluje a za druge nevere.
Frontalne oluje se prostiru na znatno većem prostranstvu i u svim
godišnjim dobima, dok se nevere stvaraju na manjem prostoru i
isključivo ljeti. Rijetke su zimske nevera, ali globalnim zagrijavanjem
javljaju se u svim godišnjim dobima. Ponekad se za slabije izražene
nevere upotrebljava naziv neverin.
Frontalne olujeFrontalne oluje nastaju na
hladnoj fronti tako da hladan zrak prodirući u obliku klina podvlači
ispod toplog zraka i potiskuje ga u vis velikom brzinom. Topli zrak se
naglo hladi, vodena para kondenzira i dolazi do oslobađanja unutarnje
energije koja pojačava efekt dizanja zraka i dolazi do stvaranja
olujnih oblaka Cumulonimbusa.
Za umjerena juga, vedrog neba i
sve toplijeg zraka, sa zapada se prema istoku kreću visoki oblaci ispod
kojih je tmurna oblačnost. Ispod visokih Cirrusa i Cirrostratusa, iznad
zida zgusnutih Cumulusa ukaže se tamna oblačina i poput valjka nadire
od zapada prema istoku. Ispod te oblačine je siva jednolika zavjesa što
predstavlja gustu kišu koja obilato pada iz zadnjeg dijela oblačine.
Tamna oblačina prijetećeg izgleda približava se velikom brzinom a u
samoj se oblačini ubrzo uočava živo gibanje. Pred njom se stvaraju
raskidani oblačići koji jure prema njoj. Približavanjem oblačine vjetar
polako slabi i kad oblačina dođe poviše brodice potpuno utiša, pa
odjednom svom silinom oluje udari vjetar iz suprotnog - zapadnog do
sjeverozapadnog smjera. Temperatura se zraka naglo snizi i za desetak
stupnjeva. Zatim sijevne i zagrmi par puta i udari jaka kiša često s
krupom ili tučom. Pljusak kratko traje deset do dvadeset minuta a zatim
kako je naglo došao tako i naglo prestaje. Nakon prelaska oblačine
razvedri , a od pojave do prestanka oluje protekne kratko vrijeme,
često sat ili dva. Nagli udar vjetra iz suprotnog smjera stvara kratke
strme valove jaki pljusak kiše ih znatno ublaži. Nagli okret vjetra od
S i SE na SW i W za kratkog trajanja oluje može biti opasan za brodicu
na nesigurnom sidrištu ako položaj sidrenja i sidro nisu dobro
odabrani. Smanjena vidljivost, nagli udari vjetra, pljusak kiše s
krupom te sijevanje i grmljavina djeluju zastrašujuće, međutim
poznavanje razvoja i djelovanja oluje omogućuje da se i taj bijes
vremena razmjerno sigurno prebrodi. Od prvih znakova do udara oluje
obično protekne svega sat vremena što je dovoljno za nautičara da
poduzme nužne mjere sigurnosti.
Znakovi za nadolazak oluje su: za topla i pretežno vedra
vremena s umjerenim južnim i jugoistočnim vjetrom bez znaka za naglu
promjenu vremena,
pojava visokih oblaka Cirrusa i Cirrostratusa sa zapada, brzo nastajanje zida naoblake koja se spušta prema moru prvi su znaci približavanja oluje. Iz jednolične naoblake probijaju se valjkasti tamni Cumulonimbus, zatim južni vjetar slabi pa utišava, tlak zraka najprije slabo a pred oluju naglo počinje padati. Znakovi da je oluja prošla su: nagli prestanak olujnog vjetra
i pljuskova kiše,
tlak zraka naglo raste, nad zapadnim dijelom horizonta dolazi do razbijanja naoblake i pojave vedrine. Lokalne oluje nevere
|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Neka od iskustvenih pravila koja mogu biti korisni nautičarima su: |
- nevere se kreću najčešće od zapada prema istoku, - nevere koje dolaze s istoka su kratkotrajne i slabog intenziteta, - brzina kojom se nevere kreću su od 15 do 20 čvorova, što je brzina primicanja veća vjetar je jači. - nevere traju kratko najčešće sat ili dva. |
- Ako se pojavi ujutro, može se očekivati i nevera popodne, ali ako se
pojavi poslijepodne najvjerojatnije je ujutro neće biti. - Ponekad nevere dolaze uzastopce po nekoliko dana u isto vrijeme. - Ako iza nevere zahladi i ojača sjeverozapadnjak - maestral ili pređe u tramuntanu ili buru znak je da nevere više neće biti. - Nevera se ne javlja iz oblaka ispod kojeg se u daljini vide drugi oblaci, nebo ili obala, i ako nad oblacima nema cirusnog vela. |
Često se može vidjeti više morskih pijavica istovremeno. Lomljiva
cijev pijavice ljevkastog je oblika te je često nagnuta. Proteže se od
oblaka do morske površine. Promjera je od dvadesetak do stotinu metara.
![]() |
![]() |
![]() |
Meteorološki elementi
Meteorologija
Jadranskog mora Home
O autorima |