Oluje na Jadranu

U ovom poglavlju:

o vjetru, oluje i nevere, frontalne oluje, lokalne oluje, pijavica ili tromba, tornado

O vjetru

Na Jadranu prevladavaju slabi i blagi vjetrovi i tišine.
Samo u zimskom razdoblju od konca Listopada pa do konca Ožujka povremeno na Jadranu zapušu i jači vjetrovi kao što su bura i jugo. Trajanje olujnih vjetrova je kratko, a nastup postupan - osim bure - koja nastaje iznenada i puše odmah velikim intenzitetom.
Primjer naglog i mahovitog karaktera bure je prikazan anemogramom bure s automatske postaje Prizna DHMZ-a. Registracija od 08.do 11.prosinca 2014. Karakterističan je nagli i mahoviti početak bure, te isto tako nagli završetak. Crveno je smjer vjetra, plavo brzina vjetra.

Ljeti od početka Travnja sve do kraja Listopada prevladavaju slabi i blagi vjetrovi i tišine samo za kratko pojačani bilo zbog kratkotrajnog juga ili bure, ali je njihovo trajanje i snaga mala. Ljeti prevladavaju blagi i lagani vjetrovi s mora najčešće od 3 do 4 Bofora, rijetko 5, a sasvim izuzetno na otvorenom moru jačine 6 Bofora. Vjetar se uglavnom javlja od 9 do 10 ujutro do 18, 19 sati navečer. Noću s kopna puše slab vjetar. Između ovih vjetrova redovito su tišine. Ljeti tišine potraju i po nekoliko dana. Pod kraj ljeta naiđe i po koja nevera, koja najčešće završi burom, koja traje 1 a rijetko 2 i 3 dana.

Za praćenje oluja na Jadranu u realnom vremenu optimalno je korištenje meteoroloških radarskih podataka, kao i podataka o električnim izbojima - munjama.
Meteorološki radari na Jadranu od 2022. godine pokrivaju cijeli akvatorij Jadrana. Radarska slika položaja oborinskih zona ažurira se svakih 5 minuta. Instalitani su meteorološki radari valne dužine 5 cm tzv C band. Radari su u nadležnosti meteorološke službe Slovenije (ARSO) i DHMZ-a.
Električni izboji - munje mjere se s više različitih tipova senzora. Mjerenje se temeljen na fizikalnom svojstvu munje da je električni izboj munje izvor zračenja u području radio valova. Bilježi se trenutak izboja munje pa se trigonometrijskim metodama određuju lokacije mjesta električnog izboja. Podatci o izbojima se u gotovo realnom vremenu didtribuiraju korisnicima putem interneta. Do kašnjenja dolazi zbog računalne obrade podataka i prenosa podataka u mrežu interneta je oko 30 sekundi. Popularne aplikacije su karte munja ATDNET/DHMZ i Blitzortung org.

Oluje i nevere

Oluje i nevere na Jadranu su rijetka pojava.

Iako su rijetke zbog njihove brze i za nedovoljno upućene iznenadne pojave te učinke na moru i opasnosti koja od njih prijeti i onima na pučini i onima u luci ili sidrištu od prvorazrednog je značaja raspoznavati njihove znake nastanka i razvoja.

Pod olujom i neverom podrazumijeva se nevrijeme kod kojeg se svi meteorološki elementi manifestiraju u svojem najvećem intenzitetu ali u kratkom vremenu:

naoblaka je potpuna i kaotična,
vjetar olujan,
oborine u obliku pljuskova kiše, tuče i krupe,
intenzivne grmljavine i sijevanja,
zbog oborine i naoblake smanjena je vidljivost,
valovi su oštri i kratki.

Za nautičara je najvažnije da pravodobno otkrije oluju i neveru, kako bi mu ostalo dovoljno vremena da izabere najpovoljniju rutu i sigurnu luku ili sidrište u kojem će se skloniti. Na otvorenom moru ili daleko od sigurnih luka, nautičar će spremno dočekati oluju tako da će pripremiti posadu i brodicu. U luci pred neveru brodica se nikad ne ostavlja bez nadzora, privezuje se dodatnim privezima, najbolje u četverovez s glavnim sidrom pojačanim pomoćnim.

Oluje i nevere su češće zimi nego ljeti, a češće se pojavljuju na sjevernom nego na južnom Jadranu. Po svom postanku oluje mogu biti dinamičke ili frontalne ili termičke unutar zračne mase. Za prve je češći naziv oluje a za druge nevere. Frontalne oluje se prostiru na znatno većem prostranstvu i u svim godišnjim dobima, dok se nevere stvaraju na manjem prostoru i isključivo ljeti. Rijetke su zimske nevera, ali globalnim zagrijavanjem javljaju se u svim godišnjim dobima. Ponekad se za slabije izražene nevere upotrebljava naziv neverin.

Frontalne oluje

Frontalne oluje nastaju na hladnoj fronti tako da hladan zrak prodirući u obliku klina podvlači ispod toplog zraka i potiskuje ga u vis velikom brzinom. Topli zrak se naglo hladi, vodena para kondenzira i dolazi do oslobađanja unutarnje energije koja pojačava efekt dizanja zraka i dolazi do stvaranja olujnih oblaka Cumulonimbusa.

Za umjerena juga, vedrog neba i sve toplijeg zraka, sa zapada se prema istoku kreću visoki oblaci ispod kojih je tmurna oblačnost. Ispod visokih Cirrusa i Cirrostratusa, iznad zida zgusnutih Cumulusa ukaže se tamna oblačina i poput valjka nadire od zapada prema istoku. Ispod te oblačine je siva jednolika zavjesa što predstavlja gustu kišu koja obilato pada iz zadnjeg dijela oblačine. Tamna oblačina prijetećeg izgleda približava se velikom brzinom a u samoj se oblačini ubrzo uočava živo gibanje. Pred njom se stvaraju raskidani oblačići koji jure prema njoj. Približavanjem oblačine vjetar polako slabi i kad oblačina dođe poviše brodice potpuno utiša, pa odjednom svom silinom oluje udari vjetar iz suprotnog - zapadnog do sjeverozapadnog smjera. Temperatura se zraka naglo snizi i za desetak stupnjeva. Zatim sijevne i zagrmi par puta i udari jaka kiša često s krupom ili tučom. Pljusak kratko traje deset do dvadeset minuta a zatim kako je naglo došao tako i naglo prestaje. Nakon prelaska oblačine razvedri , a od pojave do prestanka oluje protekne kratko vrijeme, često sat ili dva. Nagli udar vjetra iz suprotnog smjera stvara kratke strme valove jaki pljusak kiše ih znatno ublaži. Nagli okret vjetra od S i SE na SW i W za kratkog trajanja oluje može biti opasan za brodicu na nesigurnom sidrištu ako položaj sidrenja i sidro nisu dobro odabrani. Smanjena vidljivost, nagli udari vjetra, pljusak kiše s krupom te sijevanje i grmljavina djeluju zastrašujuće, međutim poznavanje razvoja i djelovanja oluje omogućuje da se i taj bijes vremena razmjerno sigurno prebrodi. Od prvih znakova do udara oluje obično protekne svega sat vremena što je dovoljno za nautičara da poduzme nužne mjere sigurnosti.

Znakovi za nadolazak oluje su:

za topla i pretežno vedra vremena s umjerenim južnim i jugoistočnim vjetrom bez znaka za naglu promjenu vremena,
pojava visokih oblaka Cirrusa i Cirrostratusa sa zapada,
brzo nastajanje zida naoblake koja se spušta prema moru prvi su znaci približavanja oluje.
Iz jednolične naoblake probijaju se valjkasti tamni Cumulonimbus, zatim južni vjetar slabi pa utišava,
tlak zraka najprije slabo a pred oluju naglo počinje padati.

Znakovi da je oluja prošla su:

nagli prestanak olujnog vjetra i pljuskova kiše,
tlak zraka naglo raste,
nad zapadnim dijelom horizonta dolazi do razbijanja naoblake i pojave vedrine.

Lokalne oluje nevere

Lokalne oluje nastaju na razmjerno malim prostorima, do 10 milja. Traju kratko, ponekad i desetak minuta. Nastaju u ljetnom razdoblju, pri jednolikom tlaku zraka - bezgradijentnom polju, kada je neuobičajeno toplo - sparno i vlažno uz jaku i dugotrajnu dnevnu insolaciju, obično poslijepodne i predvečer a rijetko noću na sjevernom su Jadranu češće. Od ušća rijeke Po i venecijanske obale često se prebacuju na zapadnu obalu Istre. Ljeti u tom području ima do 5 nevera mjesečno, dok na srednjem Jadranu ima 2 do 3 a na južnom 1 do 2 nevere mjesečno. Češće su u ranim poslijepodnevnim satima nad obalom i otocima, dok se nad otvorenim morem javljaju noću i u ranim jutarnjim satima, kada je morska površina razmjerno toplija od okoline.

Predznaci nevere su:

neobično toplo,
bez vjetra,
jako prženje Sunca i sparina,
neobična mutnoća pri horizontu,
nebo sivoljubičaste boje koja visinom nestaje (nebo kao da sjaji).

Nebo je pretežno vedro s po kojim Cirrusom. Ujutro se već na granici mutnoće koja je u međuvremenu nešto potamnila pokažu oblačići ili se iz nje pokazuju glave Cumulusa. Oblaci se sve više zaobljuju i rastu, granice im se prema dolje gube u mutnoći a prema gore rastu u cumulonimbuse. Nad cumulonimbusom se javlja nakovanj ili perjanica i počinje sijevanje. Brzina vjetra je u neveri obično veća od 30 čvorova i često dosiže i brzinu od 60 čvora.

Pomorska meteorološka služba u svojim obavijestima upozorava na mogućnost postanka neveri te pojavu i razvoju nevera u pojedinim područjima. Međutim za nautičare je još uvijek najvažnije da sami predvide nastanak i razvoj nevere s obzirom na područje plovidbe i položaj broda.

Cumulonimbus superstanica pogled iz satelita, radara, registracija električnih izboja prognostička karta prizemnog tlaka. brzine i smjera vjetra.

Neka od iskustvenih pravila koja mogu biti korisni nautičarima su:

- Nevere se kreću najčešće od zapada prema istoku,
- Nevere koje dolaze s istoka su kratkotrajne i slabog intenziteta,
- Brzina kojom se nevere kreću su od 15 do 20 čvorova, što je brzina primicanja veća vjetar je jači.
- Nevere traju kratko najčešće sat ili dva.
- Ako se pojavi ujutro, može se očekivati i nevera popodne, ali ako se pojavi poslijepodne najvjerojatnije je ujutro neće biti.
- Ponekad nevere dolaze uzastopce po nekoliko dana u isto vrijeme.
- Ako iza nevere zahladi i ojača sjeverozapadnjak - maestral ili pređe u tramuntanu ili buru znak je da nevere više neće biti.
- Nevera se ne javlja iz oblaka ispod kojeg se u daljini vide drugi oblaci, nebo ili obala, i ako nad oblacima nema cirusnog vela.

Pijavica ili tromba

Uz frontalne oluje a i uz lokalne nevere na Jadranu je česta pojava pijavice ili trombe. Tromba je atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi pojavljuje ispod olujnog Cumulonimbusa a podsjeća izgledom na slonovu surlu. Rotacija u vrtlogu pijavice češće je u ciklonalnom smjeru. Čestina pijavica na Jadranu prikazana je slikom.

Često se može vidjeti više morskih pijavica istovremeno. Lomljiva cijev pijavice ljevkastog je oblika te je često nagnuta. Proteže se od oblaka do morske površine. Promjera je od dvadesetak do stotinu metara.

Pijavice obično kratko traju, od pet do deset minuta, ali katkad mogu trajati i preko sat vremena. Brzine kojima zrak kruži oko područja sniženog tlaka u središtu vrtloga iznose od nekoliko km/h pa do 80 km/h.Pijavica uzburkava morsku vodu te može potopiti čamce.
U vremenskim situacijama s hladnom frontom nad Jadranom i u situacijama kad je jako smicanje (promjena brzine) vjetra po visini preporuča se korištenje podataka meteoroloških radara kako bi se dredio položaj i smjer kretanja radarskih odraza oborinskih i oblačnih zona koje mogu biti povezane s pojavom pijavice i tornada. Na radarskoj slici mjesto pojave pijavice poprima karakterističan oblik kuke ili špice ispod koje se najčešće formira pijavica. Vertikalno smicanje vjetra provjeriti na podacima radio sondažnih mjerenja.
Primjer radarskog mjerenja, fotografije i videa pijavice snimljene 01.10.2022. godine u Bračkom kanalu - snimio Rade Popadić ukazuje na mjesto na kojem je došlo do razvoja i pojave pijavice.

Video pijavice nad Bračkim kanalom 01.10.2022. pogled i Stobreča prema Braču, na snimci se vide i jedrilice "91. Mrdujske regate".

Pijavica 01.10.2022.. video

Tornado

Tornado je povezan uz frontalne oluje i uz lokalne nevere. Vrtlog tornada je atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi pojavljuje ispod olujnog Cumulonimbusa a podsjeća izgledom na slonovu surlu ili lijevak. Rotacija u vrtlogu je u ciklonalnom smjeru (obrnuto od kazaljke na satu na sjevernoj hemisferi) a može doseći brzine do 480 km/h.
Tornado je u meteorološkim razmjerima kratkotrajna pojava traje od nekoliko minuta do jednog sata, premješta se brzinom od 40 do 80 km/h, širina traga na tlu mu je u prosjeku 200 metara a duljina traga vrlo rijetko doseže 10 kilometara.
Nestabilna atmosfera visoka temperatura zraka i velika vlaga zraka te mlazna struja ili smicanje vjetra po visini uvjet je koji mora biti ispunjen da se tornado stvori. Navedeni uvjeti najčešće su ispunjeni kod prodora hladnih fronti gdje dolazi do susreta hladnog suhog zraka s vlažnim toplim zrakom.
Tornado se pojavljuje na desnoj stražnjoj strani superčelijskih olujnih oblaka. Uzdizanjem toplog zraka dolazi do kondenzacije vodene pare pri čemu nastaju oblaci te se oslobađa latentna toplina (energija) koja zrak podiže dalje u visinu. Zbog jakih uzlaznih strujanja, horizontalno smicanje zraka počinje zakretati prema gore prelazeći u vertikalno čime se formira mezociklona i nastaje superćelija oluja, tj. superćelijski Cumulonimbus.
Nastanak tornada još uvijek je nepoznanica, ne razumijemo sve procese koji se zbivaju unutar Cumulonimbusa. Model nastaka tornada opisan je s onim parametrima atmosfere koje mjerimo instrumentima ili opažamo i analiziramo sa vide snimaka pojave. Unutar grmljavinskog oblaka topao i vlažan zrak se diže a hladan zrak pada zajedno s kišom ili tučom. Dizanje i spuštanje zraka dovodi do stvaranja kružne cirkulacije u obliku horizontalnog položenog valjka. Jaku vrtnju zraka u obliku horizontalnog valjka uzlazna strija unutar oblaka podiže i može brzo promijeniti položaj i prijeći u vertikalni valjak koji rotira velikom brzinom. Kad valjak dodirne površinu Zemlje nastaje lijevak u kojem se zrak vrti velikom brzinom. U sredini ljevka tlak naglo pada i kad dodirne tlo nazivamo ga tornado.

Kod klasifikacije tornada koristi se Fujita ljestvica koja se temelji na šteti koju vjetar izazove.

Kategorije brzine vjetra su;

F0 64 - 116 km/h, mala, Oštećeni dimnjaci, stupovi TV antena; slomljene grane; srušena stabla plitkog korijenja.

F1 117 - 180 km/h, umjerena, Skinuti krovovi kuća; razbijeni prozori; kamp-prikolice pomaknute ili prevrnute; nekoliko stabala iščupano ili prevrnuto; automobili pomaknuti s ceste.

F2 181 - 253 km/h, značajna, Krovovi s drvenih kuća otkinuti; slabe zgrade demolirane; teretni vagoni i kamioni prevrnuti; velika stabla prevrnuta ili iščupana.

F3 254 - 332 km/h, žestoka, Krovovi i zidovi drvenih kuća istrgnuti; vlakovi prevrnuti; većina stabala u šumi iščupana; teška vozila podignuta sa zemlje i bačena

F4 333 - 418 km/h, razarajuća Srušene drvene kuće; građevine sa slabim temeljima odnesene vjetrom.

F5 > 419 km/h. katastrofalna, Drvene zgrade podignute iz temelja i nošene na značajne udaljenosti; leteći projektili veličine automobila podignuti u zrak i nošeni na udaljenosti veće od 100 m; stabla iščupana iz zemlje.

©® 2014. 2018.2022. zabranjeno umnažanje i kopiranje bez dozvole
Meteorološki elementi	Meteorologija Jadranskog mora	O autorima	Home