Home Sadržaj O autorima

banner stipe lakoš

Prognoziranje vremena


Kad dođe na pomisao da se otisne na more, prvo pitanje na koje svaki pomorac i nautičar traži odgovor je:

Kakvo će biti vrijeme i more ?

Odgovor na postavljeno pitanje treba potražiti na:

- prognostičkim kartama polja tlaka i položaja atmosferskih fronti,
- poslušati važeću prognozu vremena za akvatorij na koji se sprema isploviti,
- pogledati stanje mora i vremena
- očitati mjerenja brodskih meteoroloških instrumenata
- upoznati se sa znakovima promjene vremena i najčešćim vremenskim pojavama akvatorija.

Prognoza vremena Pomorskog meteorološkog centra

"Kakvo će vrijeme biti?" pitanje koje podjednako zaokuplja sve, bez obzira na vrstu i veličinu brodice. Pitanje nije vezano samo uz plovidbu nego s mogućnošću obavljanja raznih aktivnosti na moru. Pogodno vrijeme doprinosi da plovidba i sadržaji uz nju budu ugodni, a nepogodno da bude neugodno pa i opasno.

Lijepo ili ružno ?
Prilika je da raščistimo s pitanjem što je to lijepo a što ružno vrijeme.

Pod pojmom lijepog vremena obično se podrazumijeva sunčano, vedro i tiho  = bez vjetra. Međutim jedriličari će se na to namrštiti, jer za njih goreg vremena od tišine nema. Za njih je lijepo vrijeme ako je svjež vjetar, a valovi umjereni. Za moto nautičare , lijepo je kad nema vjetra  i valova. Stoga je upitno da se o vremenu govori tako da se govori o meteorološkim elementima, a pomorac i nautičar će sam zaključiti u kolikoj je to mjeri lijepo - pogodno ili ružno - nepogodno i opasno za plovidbu i aktivnosti na moru.

Upozorenja o nailasku jakog vjetra i oluje pomorske meteorološke službe , koja se redovito daju za velike brodove neće biti od velike koristi za nautičare. Naime, ta se upozorenja daju kad se otkrije dolazak ili postojanje jakog vjetra jačine 7 do 8 Beauforta ili više, a do tada su se sve brodice već trebale skloniti u luku, osima ako nisu na otvorenom moru i daleko od sidrišta.

Kriterij za davanje upozorenja o nadolasku ili postojanja jakog vjetra i oluja za nautičare je znatno niži nego za velike brodove. Meteorološki elementi povezani s vremenskim sustavima male skale, ne mogu biti prognozirani više od nekoliko sati unaprijed ili otkriveni motrenjem. Tu se radi o poznavanju lokalnih vremenskih prilika, a kad se ima u vidu mnoštvo otoka, razvedenost obale s razvijenim planinskim nizom kao što je Jadran onda su promjene vremena brze, nagle.

Meteorološka obavještenja, posebice upozorenja za nautičare u prvom redu se odnose na vjetar, valove, oluje i nevere, a zatim na vidljivost, naoblaku, oborine, grmljavine te temperature mora i zraka.

Vjetar brzine 15 do 20 čvora ili jačine 5 Beauforta te živi valovi visine 1 metar predstavljaju granicu ugodne i sigurne plovidbe brodica nautičkog turizma, jer jači vjetar i viši valovi mogu biti opasni. Zato se daju upozorenja o nadolasku i postojanju vjetra od 5 Beauforta i valova visine 1 metar i više. Međutim neće biti moguće uvijek na vrijeme otkriti nadolazak oluje i nevere i izdati upozorenje. Korištenjem postupaka daljinskog mjerenja radarima, satelitima te detektorima munja vrijeme otkrivanja opasnih pojava nevera i oluja smanjeno je na minimum i gotovo je trenutačno. Najava  naglog i olujnog nastanka bure te promjene brzine i smjera vjetra povezana je s razvojem tehnike i tehnologije prijenosa podataka do krajnjeg korisnika. Danas upotrebom platformi povezanih internetom i bežičnim komunikacijama moguće je u realnom vremenu dobivanje upozorenja i vrlo kratkoročnih prognoza vremena u tekstualnom ili grafičkom obliku. Jadna od platformi koja omogućuje prijem podataka u realnom vremenu je i poglavlje "Meteorološkog priručnika za nautičare"
Zbog vlastite sigurnosti važno je da svaki nautičar i sam zna prepoznati opasne pojave te prognozirati vrijeme. Nautičare najviše zanima kakvo će vrijeme biti za koji sat i to u području akvatorija u kojem plovi i u luci i sidrištu u kojem boravi ili će boraviti. Vještim tumačenjem znakova i pojava na moru i u atmosferi može se predvidjeti kako će se vrijeme razvijati.
Prognoza vremena temelji se na činjenici da vrijeme čine meteorološki elementi, da među njima postoji određeni odnos te da veliki i mali vremenski sustavi kao ciklone, fronte, anticiklone, oluje nastaju i razvijaju se po poznatim pravilima.

Prognoziranje se sastoji od poznavanja meteoroloških elemenata  i primjeni pravila za postanak, razvoj i premještanje vremenskih sustava.

Pod prognozom vremena podrazumijeva se razumijevanje pravila po kojim se fizikalni procesi u atmosferi odvijaju (analiza vremena), i opisivanje stanja u kojem će se vremenski sistemi naći u nekom razdoblju vremena (prognoza vremena). Po vremenskom trajanju,  na koje se odnose, prognoze se mogu dijeliti na:

dugoročne,
srednjoročne,
kratkoročne i
vrlo kratkoročne - nowcasting.

Ovisno o trajanju prognoze različita je i veličina područja na koje se prognoza odnosi. Tako na primjer dugoročne se odnose na kontinent, srednjoročne na državu, kratkoročne općina a vrlo kratkoročne  na grad.

Za nautičare je svakako najinteresantnija prognoza koja se odnosi na boravljenju na moru u trajanju do 7 dana - srednjoročna, uz svakodnevnu kratkoročnu prognozu za 24 sata unaprijed, te kratkotrajna nowcasting prognoza za 30 minuta do 2 sata unaprijed.

Do prognoze vremena u prognostičkim centrima dolazi se nakon sveobuhvatne analize stanja atmosfere na osnovu podataka mreže prizemnih i aeroloških postaja, analize meteoroloških satelitskih i radarskih podataka te interpretacije produkata numeričkih modela za prognozu vremena.

Za dobivanje kratkoročne prognoze vremena - 12 sati unaprijed, za na primjer akvatorij srednjeg Jadrana prognostičar mora analizirati vremensku situaciju nad cijelim Sredozemljem i zapadnom Europom.

U prognostičkim centrima osnova prognoze vremena su analize vremena i prognostičke podloge numeričkih modela za prognozu vremena koji simuliraju razvoj i premještanje vremenskih sustava na Zemlji.

Temelj prognostičkih modela je fizika atmosfere i prikaz procesa u atmosferi pomoću fizikalnih parametara primjenom matematičkih modela koji iz početnog stanja atmosfere integracijom u vremenu izračunavaju buduća stanja atmosfere.

Pri tome je bitno da se poštuju zakoni fizike, termodinamike i dinamike fluida. Numeričko modeliranje procesa, tumačenje i interpretacija rezultata postala je posebna grana meteorologije. Naročitu pažnju posvećuje se analizi vremenskih sustava, koji se prikazuju meteorološkim - sinoptičkim i visinskim kartama, te asimilaciji podataka dobivenih daljinskim mjerenjima pomoću satelita, radara, celiometara, zrakoplova i mjerenja mreže nekonvencionalnih meteoroloških postaja.

Vremenske ili sinoptičke karte nastaju tako da se na zemljopisne karte ucrtavaju podaci mjerenja meteoroloških postaja.  Sva mjerenja izvršena su u istom terminu u približno jednakom intervalu vremena, tako je osigurana usporedivost podataka. Jednom ucrtani podaci analiziraju se tako da se izvlače izobare, označuje položaj niskog i visokog tlaka, izvlače se izoterme, određuju područja s oborinama i ostalim meteorološkim pojavama, određuje se položaj frontalnih zona i zona nestabilnosti.

Podaci meteoroloških postaja se prognostičkim centrima dostavljaju sustavom veza, telefon, internet, radio veza u kodiranom obliku te se dalje prosljeđuju u međunarodnu razmjenu sustava Svjetske Meteorološke Organizacije - WMO. Za potrebe analize vremena i kao ulazni podaci u numeričke modele prognoze vremena koriste se podaci mjereni u istom terminu kako bi bili međusobno usporedivi. Slikom je prikazana shema prikupljanja meteoroloških podataka - izvor WMO.

wmo gos
WMO Global Observing System (GOS)

Na brodici je moguće osloniti se na prognoze pouzdanih meteoroloških centara ili samostalno prognozirati koristeći materijale koje emitiraju prognostički centri
- vremenske karte;
- meteorološki izvještaji;
- lokalni znakovi vremena.

U svakom slučaju pomoći će motrenje i mjerenje meteoroloških elemenata pomoću brodskih meteoroloških instrumenata. Najpouzdanije prognoze dobivaju se kombiniranjem  vremenskih karata, meteoroloških izvještaja i mjerenih vrijednosti na brodici uz poznavanje lokalnih meteoroloških osobina akvatorija plovidbe.
Trenutačne podatke mreže meteoroloških postaja DHMZ-a možete pogledati na linku Vrijeme u Hrvatskoj.
Prognozu vremena za 12 sati Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a možete pročitati na linku prognoza. 
Rezultati modela za numeričku prognozu vrenena ECMWF dostupni su na linku numerička prognoza. 
Prognoza vremna za pojedine akvatorije Jadrana koja obuhvaća pripadajuće meteograme, prognostičke karte vjetra, naoblake i valova nalaze se u web Meteorološkom priručniku za nautičare na stranici.
Primjer rezultata numeričke prognoze vremena modela ECMWF. Prizemna razdioba tlaka zraka i razdioba vjetra na 850 hPa. Slika prikazuje raspored baričkih sustava pri tlu i strujanja zraka na cca 1500 metara visine iznad tla.
ECMWF surface
ECMWF prizemni tlak i vjetar na 850 hPa

Prognoza sinoptička karta DHMZ karta estofex prognoza oluja meteogram Kornati DHMZ

Prikaz prognostičke karte polja tlak i položaja atmosferskih fronti (DHMZ). ESTOFEX prognoza oluja i prognostički meteogram za Kornate model ALADIN DHMZ.

Meteogram prikazuje prognostičke vrijednosti meteoroloških elemenata izračunatih pomoću numeričkog modela za prognozu vremena. Elementi su prikazani u vremenskom slijedu za pojedinu lokaciju. Prikazane su prognozirane vrijednosti količine naoblake (%) količine oborine (mm/h), prizemnog tlaka  zraka (hPa) smjera vjetra srednje  brzine vjetra (m/s) udara vjetra na 10 m visine (m/s). 
© ® 2014.2015,2016 zabranjeno umnažanje  i kopiranje bez dozvole
 
  Meteorološki elementi        Meteorologija Jadranskog mora        Home    O autorima