"Kakvo će vrijeme biti?" pitanje koje podjednako zaokuplja sve, bez obzira na vrstu i veličinu brodice. Pitanje nije vezano samo uz plovidbu nego s mogućnošću obavljanja raznih aktivnosti na moru. Pogodno vrijeme doprinosi da plovidba i sadržaji uz nju budu ugodni, a nepogodno da bude neugodno pa i opasno.

Lijepo ili ružno ?
Prilika je da raščistimo s pitanjem što je to lijepo a što ružno vrijeme.

Pod pojmom lijepog vremena obično se podrazumijeva sunčano, vedro i tiho  = bez vjetra. Međutim jedriličari će se na to namrštiti, jer za njih goreg vremena od tišine nema. Za njih je lijepo vrijeme ako je svjež vjetar, a valovi umjereni. Za moto nautičare , lijepo je kad nema vjetra  i valova. Stoga je upitno da se o vremenu govori tako da se govori o meteorološkim elementima, a pomorac i nautičar će sam zaključiti u kolikoj je to mjeri lijepo - pogodno ili ružno - nepogodno i opasno za plovidbu i aktivnosti na moru.

Upozorenja o nailasku jakog vjetra i oluje pomorske meteorološke službe , koja se redovito daju za velike brodove neće biti od velike koristi za nautičare. Naime, ta se upozorenja daju kad se otkrije dolazak ili postojanje jakog vjetra jačine 7 do 8 Beauforta ili više, a do tada su se sve brodice već trebale skloniti u luku, osima ako nisu na otvorenom moru i daleko od sidrišta.

Kriterij za davanje upozorenja o nadolasku ili postojanja jakog vjetra i oluja za nautičare je znatno niži nego za velike brodove. Meteorološki elementi povezani s vremenskim sustavima male skale, ne mogu biti prognozirani više od nekoliko sati unaprijed ili otkriveni motrenjem. Tu se radi o poznavanju lokalnih vremenskih prilika, a kad se ima u vidu mnoštvo otoka, razvedenost obale s razvijenim planinskim nizom kao što je Jadran onda su promjene vremena brze, nagle.

Meteorološka obavještenja, posebice upozorenja za nautičare u prvom redu se odnose na vjetar, valove, oluje i nevere, a zatim na vidljivost, naoblaku, oborine, grmljavine te temperature mora i zraka.

Vjetar brzine 15 do 20 čvora ili jačine 5 Beauforta te živi valovi visine 1 metar predstavljaju granicu ugodne i sigurne plovidbe brodica nautičkog turizma, jer jači vjetar i viši valovi mogu biti opasni. Zato se daju upozorenja o nadolasku i postojanju vjetra od 5 Beauforta i valova visine 1 metar i više. Međutim neće biti moguće uvijek na vrijeme otkriti nadolazak oluje i nevere i izdati upozorenje. Korištenjem postupaka daljinskog mjerenja radarima, satelitima te detektorima munja vrijeme otkrivanja opasnih pojava nevera i oluja smanjeno je na minimum i gotovo je trenutačno. Najava  naglog i olujnog nastanka bure te promjene brzine i smjera vjetra povezana je s razvojem tehnike i tehnologije prijenosa podataka do krajnjeg korisnika. Danas upotrebom platformi povezanih internetom i bežičnim komunikacijama moguće je u realnom vremenu dobivanje upozorenja i vrlo kratkoročnih prognoza vremena u tekstualnom ili grafičkom obliku. Jadna od platformi koja omogućuje prijem podataka u realnom vremenu je i poglavlje "Meteorološkog priručnika za nautičare"
Zbog vlastite sigurnosti važno je da svaki nautičar i sam zna prepoznati opasne pojave te prognozirati vrijeme. Nautičare najviše zanima kakvo će vrijeme biti za koji sat i to u području akvatorija u kojem plovi i u luci i sidrištu u kojem boravi ili će boraviti. Vještim tumačenjem znakova i pojava na moru i u atmosferi može se predvidjeti kako će se vrijeme razvijati.
Prognoza vremena temelji se na činjenici da vrijeme čine meteorološki elementi, da među njima postoji određeni odnos te da veliki i mali vremenski sustavi kao ciklone, fronte, anticiklone, oluje nastaju i razvijaju se po poznatim pravilima.

Pod prognozom vremena podrazumijeva se razumijevanje pravila po kojim se fizikalni procesi u atmosferi odvijaju (analiza vremena), i opisivanje stanja u kojem će se vremenski sistemi naći u nekom razdoblju vremena (prognoza vremena). Po vremenskom trajanju,  na koje se odnose, prognoze se mogu dijeliti na:

dugoročne,
srednjoročne,
kratkoročne i
vrlo kratkoročne - nowcasting.

Ovisno o trajanju prognoze različita je i veličina područja na koje se prognoza odnosi. Tako na primjer dugoročne se odnose na kontinent, srednjoročne na državu, kratkoročne općina a vrlo kratkoročne  na grad.

Za nautičare je svakako najinteresantnija prognoza koja se odnosi na boravljenju na moru u trajanju do 7 dana - srednjoročna, uz svakodnevnu kratkoročnu prognozu za 24 sata unaprijed, te kratkotrajna nowcasting prognoza za 30 minuta do 2 sata unaprijed.

Do prognoze vremena u prognostičkim centrima dolazi se nakon sveobuhvatne analize stanja atmosfere na osnovu podataka mreže prizemnih i aeroloških postaja, analize meteoroloških satelitskih i radarskih podataka te interpretacije produkata numeričkih modela za prognozu vremena.

Za dobivanje kratkoročne prognoze vremena - 12 sati unaprijed, za na primjer akvatorij srednjeg Jadrana prognostičar mora analizirati vremensku situaciju nad cijelim Sredozemljem i zapadnom Europom.

U prognostičkim centrima osnova prognoze vremena su analize vremena i prognostičke podloge numeričkih modela za prognozu vremena koji simuliraju razvoj i premještanje vremenskih sustava na Zemlji.


Pri tome je bitno da se poštuju zakoni fizike, termodinamike i dinamike fluida. Numeričko modeliranje procesa, tumačenje i interpretacija rezultata postala je posebna grana meteorologije. Naročitu pažnju posvećuje se analizi vremenskih sustava, koji se prikazuju meteorološkim - sinoptičkim i visinskim kartama, te asimilaciji podataka dobivenih daljinskim mjerenjima pomoću satelita, radara, celiometara, zrakoplova i mjerenja mreže nekonvencionalnih meteoroloških postaja.

Vremenske ili sinoptičke karte nastaju tako da se na zemljopisne karte ucrtavaju podaci mjerenja meteoroloških postaja.  Sva mjerenja izvršena su u istom terminu u približno jednakom intervalu vremena, tako je osigurana usporedivost podataka. Jednom ucrtani podaci analiziraju se tako da se izvlače izobare, označuje položaj niskog i visokog tlaka, izvlače se izoterme, određuju područja s oborinama i ostalim meteorološkim pojavama, određuje se položaj frontalnih zona i zona nestabilnosti.

Podaci meteoroloških postaja se prognostičkim centrima dostavljaju sustavom veza, telefon, internet, radio veza u kodiranom obliku te se dalje prosljeđuju u međunarodnu razmjenu sustava Svjetske Meteorološke Organizacije - WMO. Za potrebe analize vremena i kao ulazni podaci u numeričke modele prognoze vremena koriste se podaci mjereni u istom terminu kako bi bili međusobno usporedivi. Slikom je prikazana shema prikupljanja meteoroloških podataka - izvor WMO.

WMO Global Observing System (GOS)

- vremenske karte;
- meteorološki izvještaji;
- lokalni znakovi vremena.

U svakom slučaju pomoći će motrenje i mjerenje meteoroloških elemenata pomoću brodskih meteoroloških instrumenata. Najpouzdanije prognoze dobivaju se kombiniranjem  vremenskih karata, meteoroloških izvještaja i mjerenih vrijednosti na brodici uz poznavanje lokalnih meteoroloških osobina akvatorija plovidbe.