Položaj veličina i podjela Jadrana
Ime Jadranskog mora Adriatik potječe od Ilirske riječi adur
koja ima značenje voda ili more, latinski Hadriaticum, slavenski
naziv je Jadran.
Jadransko more je ustvari zaljev Sredozemnog mora koji se duboko uvukao
u kopno i najviše približio srednjoj Europi. Leži između Balkanskog i
Apeninskog poluotoka, okruženo je gorskim lancima Apenina, Alpi,
Dinarida i Helenida.
EUMETSAT geostacionarni meteorološki satelit, srednja Europa i Jadransko more
klik na link trenutačna slika .
Jadransko more se pruža između
paralela 39º 47´ N i 45º 47´ N i meridijana 12º 12´ E i 19º 57´ E.
Paralela 45º N koja prolazi sredinom sjeverne hemisfere, prolazi
njegovim najsjevernijim dijelom. Jadransko more se nalazi u suptropskoj
zoni južne polovice sjeverne hemisfere. Jadransko more je usko,
poluzatvoreno more najveće dužine 800 kilometara, dok mu je najveća širina
oko 200 kilometara. Uzdužna os orijentirana je SE-NW. Površina Jadrana iznosi 138.595 km²
Sa Sredozemnim morem
povezano je 80 kilometara širokim Otrantskim vratima. U južnom dijelu
Jadranskog mora dno je duboko a u sjevernom plitko. Najveća je dubina
oko 1400 metara, (Jadranska zavala). Sjeverno od spojnice poluotok Gargano -
otok Lastovo dubine su manje od 130 metara s izuzetkom Jabučke udoline (otok
Žirje - Ortona) 243 metara. Od spojnice otoci Kornati - San Benedetto del
Tronto dubine su manje od 100 metara, a od spojnice Pula Rimini prema
sjeveru dno je najpliće, dubina je manja od 50 metara. U istočnom i
obalnom području dubine dna su manje od 100 metara.
Meteorološki Jadransko more je
podijeljeno u tri zone,
sjeverni,
srednji i
južni Jadran. Meteorološke
karakteristike povezane su uz
klimatološke osobine,
osobine vjetrova
i
valova na Jadranu.
Pojedini akvatoriji Jadrana mogu istovremeno imati vrlo različite
osobine vremena. Na sjevernom Jadranu može puhati olujna bura da bi
istovremeno na južnom Jadranu jugo dosizalo olujnu brzinu. Prognoza za
pojedine
akvatorije vrlo je kompleksna zbog utjecaja orografije, orijentacije otoka i kanaliziranja vjetra u otočkim kanalima.
Meteorološka podjela Jadrana u tri zone.
Meteorološki Jadransko more je podijeljeno na tri zone sjeverni, srednji i južni Jadran. METEOALARM sustav automatskog uzbunjivanja na opasne meteorološke pojave uvodi šest meteoroloških zona. Uvažene su posebnosti Podvelebitskog primorja, Kvarnera i Kvarnerića te zapadne obale Istre.
METEOALARM podjela Jadrana.
Ovim priručnikom za nautičare pokušali smo uvažiti još više meteoroloških osobina Jadrana pa je predložena podjela na 24 akvatorija. Prikaz prognostičkih vrijednosti vremena ili opaženih meteoroloških pojava za pojedine akvatorije je na stranici
akvatoriji . Na toj stranici Meteorološkog priručnika za nautičare moguće je jednim klikom miša dobiti podatke za pojedini akvatorij Jadrana i to:
trenutačnu radarsku sliku, trenutačnu satelitsku sliku,
meteograme i prognostička polja.
Prikaz prognostičkih polja je napravljen kao animacija promjene polja za idućih 24 sata. Prikazana su polja oborine, naoblake, maksimalnih udara vjetra, srednjeg vjetra na 10 metara visine i smjera valova.
Prikazani su i meteogrami akvatorija koji sadrži podatke prognostičkih vrijednosti temperature, tlaka zraka, količine oborine, naoblake, smjeru i brzini vjetra te visine valova
Podjela Jadrana na 24 akvatorija