<
Home Sadržaj O autorima

banner

Vjetrovi na Jadranu

tišine, godišnji raspored vjetra, bura, predznaci bure, plovidba po buri, jugo, predznaci juga, ciklonalno/anticiklonalno jugo ,lebić - garbin, pulenat, levanat, tramuntana maestral, oštro

Od svih hidrometeoroloških elemenata na plovidbu i aktivnosti na moru najviše utječu vjetar i valovi. Snalaženje u raznim meteorološkim uvjetima najviše ovisi o dobrom poznavanju vjetra i valova. Najčešće se to odnosi na vještinu plovidbe u uvjetima vjetra, izbjegavanje jakih i opasnih vjetrova, ali jedriličari koriste vjetar kao pogonsko sredstvo.
Jadransko je more poznato ne toliko po količini vjetra, koliko po njegovom brzom, često iznenadnom i nepredvidivom nastanku, razvoju, promjeni smjera i brzine te velikoj razlici u načinu manifestiranja. Zato često u bliskim susjednim akvatorijima  vladaju drugi vjetrovi ili vjetrovi različite jačine.
Veliki broj otoka, međusobno ili s obalom, tvore kanale pretežno u smjeru protezanja obale, dok se uz obalu i na otocima nižu brojne luke, lučice, uvale, sidrišta, zakloništa, prelazi i drugo. Računa se da na hrvatskom dijelu istočne obale ima značajnih oko 40 prelaza, 30 kanala i oko 500 luka, lučica i sidrišta te blizu 1000 otoka, otočića, hridi i grebena. Nautičarima to omogućava beskrajne mogućnosti izbora puta, luka, sidrišta i uvala. Da bi se do njih stiglo i u njima sigurno, udobno i bezbrižno boravilo od velike je važnosti poznavanje vjetra i valova.

Na Jadranu se vjetrovi razvrstavaju  u osam glavnih vjetrova prema smjeru iz kojeg dolaze. Postoje glavni i sporedni vjetrovi. Da ne bi bilo zabune glavni vjetrovi su oni koji se pojavljuju najčešće, traju duže i pušu jače od ostalih. Kako su morski horizont i ruža kompasa podijeljeni na glavne i sporedne strane svijeta, a pri tome utvrđene je da su glavne strane svijeta sjever, istok, jug i zapad i sporedne strane su na sredini između njih - sjeveroistok, jugoistok, jugozapad i sjeverozapad, zgodno se poklopilo da i vjetrovi Jadrana pušu najčešće iz tih smjerova. Svakom od tih vjetrova narod je dao ime ili usvojio ime koje je uobičajeno za takav ili sličan vjetar na Mediteranu.
Tako iz sjevera puše sjevernjak ili tramontana, iz sjeveroistoka sjeveroistočnjak ili bura, iz istoka istočnjak ili levanat, iz jugoistoka jugoistočnjak ili šilok ili  široko, iz juga južnjak ili oštro, iz jugozapada jugozapadnjak ili lebić, iz zapada zapadnjak ili pulenat, a iz sjeverozapada puše sjeverozapadnjak ili maestral. Često se u meteorološkim izvještajima vjetrovi označavaju prema nazivima na engleskom jeziku ili pak brojčano u stupnjevima od 0 do 360 kao što je podijeljena ruža kompasa, pa identično tome imamo ružu vjetrova.

ruža vjetrova
  • tramontana - N - sjever - hladan vjetar sličan buri, ali stabilniji
  • burin - NNE - vjetar koji puše noću s kopna, pretežno iz NNE na sjevernome Jadranu, a  iz E ili SE na južnome dijelu
  • bura - NE - najjači vjetar na Jadranu, puše s kopna preko planina na more, često na mahove i promjenjiva smjera
  • grego levante - ENE - jak vjetar koji zimi puše
  • levanat - E - istočnjak, često istih obilježja kao i bura, ponekad i topli vjetar lijepog vremena
  • jugo levante - ESE -
  • jugo - SE -  ili široko, vjetar jugoistočnog smjera koji uglavnom donosi kišu i loše biometeorološke prilike
  • oštro - S -  je čisti južnjak, karakterizira ga velika jačina, i relativno malo vrijeme trajanja. Većinom je oštro prijelazna faza između juga i lebića.
  • maestral obalni - SSW -
  • lebić - SW -  često zapuše nakon juga. Može biti jak i tada se zove lebićada.
  • garbin - WSW -
  • pulenat - W - ponent, punenat ili pulent je rijedak vjetar kod nas. Kada je jak naziva se pulentada.
  • maestral - NW - u pravilu ugodan ljetni vjetar koji za lijepa vremena uobičajeno puše poslije podne.

Glavni to jest najčešći i najjači vjetrovi na Jadranu su sjeveroistočnjak - bura, jugoistočnjak - jugo, jugozapadnjak - lebić i sjeverozapadnjak - maestral. Od njih su svakako najjači sjeveroistočnjak bura i jugoistočnjak jugo.

Skoro su svi vjetrovi ciklona, samo sjeverozapadnjak - maestral pripada ljetnim vjetrovima. Ljeti sjevernjak - tramontana, sjeveroistočnjak - burin (ne bura!) i levanat su vjetrovi dnevne cirkulacije - noću pušu s kopna te se koristi i naziv kopnenjak. Također ljeti, jugoistočnjak - južin (ne jugo!) jugozapadnjak (ne lebić) i zapadnjak (a ne pulenat) pušu kao vjetar s mora - smorac.


Tišine


Kad nema vjetra na moru vladaju tišine.  Iako na Jadranu uvijek ponegdje puše, Jadransko more nije poznato po velikoj količini vjetra. Najčešće pušu slabi vjetrovi i vladaju tišine. U toku cijelog dana uz obalu najviše ima tišine, jer noću i ujutro od 9 do 10 sati, te predvečer skoro nema vjetra. Samo danju dok je Sunce visoko nad horizontom puše smorac, a noću sasvim lagani kopnenjak. Na otvorenom moru je drugačije - danju i noću puše maestral s malim dnevnim hodom. Poznavanjem trajanja i ritma smjenjivanjem tišine i vjetra vrlo je važan za nautičara. Dok vjetrovi čine radost jedriličarima, moto nautičarima manje više zadaju brige. I obratno, dugotrajne tišine jedriličarima zadaju veće brige nego jači vjetar. Tišine su najčešće i najdugotrajnije u ljetnim mjesecima lipnju i srpnju. Samo za ljetnih tišina nastaju i ljetne termičke oluje i nevere, dok za zimskih i jesenjih tišina nastaju magle.


Godišnji raspored vjetrova na Jadranu


Učestalost smjera i jačine vjetra uvelike se razlikuju u pojedinim područjima Jadrana. Također, očita je razlika učestalosti i jačine vjetra između godišnjih doba. Različita je raspodjela vjetrova na istočnoj obali od raspodjele vjetrova na zapadnoj jadranskoj obali. Razlike pokazuju otvoreni dio Jadrana od priobalnog pojasa, kao što se očituju razlike vjetrovnih prilika u sjevernom Jadranu od srednjeg i južnog Jadrana. Godišnja raspodjela vjetrova na Jadranu od male je praktične koristi za nautičare, ona samo upotpunjava opću sliku Jadrana. Daleko je veća korist od poznavanja raspodjele vjetrova po godišnjim dobima.

Proljeće
U proljeće na istočnoj obali Jadrana prevladava sjeveroistočnjak - bura, koja je na sjeveru jača, a prema jugu sve slabija. Iza bure po učestalosti i jačini dolazi jugoistočnjak - jugo, jače u južnom a slabije u sjevernom dijelu Jadrana/ Na otvorenom moru prevladavaju jugoistočni i sjeveroistočni vjetrovi, jači na južnom slabiji na sjevernom dijelu Jadrana. I uz obalu i na otvorenom moru ima dosta tišina - do 30 dana u sezoni. Uz zapadnu obalu Jadranaprevladavaju sjeverozapadni i jugoistočni vjetrovi. Tišina je znatno manje.
Jaki i olujni vjetrovi nisu česti. Na istočnoj obali to su bura i jugo, rjeđe jugozapadnjak lebić-garbin.

Ljeto
Ljeti uz istočnu obalu prevladava pravilna izmjena slabih do umjerenih dnevnih vjetrova. Na otvorenom moru najčešće puše etezijski vjetar maestral, kao i uz zapadnu obalu.  Olujni vjetrovi su rijetki a kad naiđu traju kratko. više ih je na zapadnoj nego na istočnoj obali.

Jesen
U jeseni uz istočnu obalu prevladava sjeveroistočnjak, na otvorenom moru jugo, uz zapadnu obalu , na sjeveru, sjeverozapadnjak, a na jugu vjetrovi zapadnog dijela horizonta. Olujnih je vjetrova nznatnoviše na zapadnoj nego na istočnoj obali, a tišina obrnuto, više je na istočnoj obali i na otvorenom dijelu Jadrana nego uz zapadnu obalu.

Zima
Zimi na istočnoj obali Jadrana prevladava sjeveroistočnjak - bura, a zatim jugo koje traje znatno kraće od bure. Na otvorenom moru mogu još prevladavati sjeveroistočnjak i sjeverozapadnjak, a uz Zapadnu obalu vjetrovi zapadne polovine horizonta. Zimi ima najviše jakih i olujnih vjetrova.

Općenito na Jadranu prevladavaju slabi i umjereni vjetrovi i tišine. Znatno su rjeđi jaki a samo izuzetno zapušu olujni vjetrovi i to zimi. Olujni vjetrovi traju kratko. Najčešće im prethode lagani, umjereni pa jaki vjetrovi. samo iznenada nastupa jaka, zatim olujna i rijetko orkanska bura. Olujnom jugu je potrebno i po koji dan da dosegne olujnu a rijetko i orkansku jačinu.

Nautičari se ne smiju uspavati lijepim vremenom i zaista, rijetkom ali nepredvidivom učestalošću jakih i olujnih vjetrova, osobito ljeti, već moraju biti budni i pratiti razvoj vremena. Nažalost iskustva pokazuju da mnogi zaborave kako upravo za ljetnih tišina nastupi opasno nevrijeme, iako kratkotrajno, ono može biti pogubno za neoprezne.

Bura

Bura je najjači, najčudljiviji, najnepredvidljiviji i najopasniji vjetar Jadrana. Puše iz sjeveroistočnog smjera. To je suhi i hladan vjetar, što puše iz hladnog kontinentalnog područja prema toplim morskim istočnojadranskom obalama uz koje se uzdižu planine. Često i brzo dosiže olujnu jačinu. Puše duž čitave obale mijenjajući i jačinu i smjer na pojedinim dijelovima obale od NE na N. Češća je na sjevernom i srednjem Jadranu nego na južnom. Češća je, snažnije puše i duže traje na sjevernom Jadranu, nego na južnom. Puše na mahove ili zapuhe pri čemu mijenja i smjer i žestinu. Počinje iznenada, često bez vidljivih znakova, sa jakim udarima vjetra i ubrzo dosiže olujnu jačinu.

bura Split maximalni udari

Na kopnu se u zaobalju planinskih lanaca za hladna vremena, posebice zimi, nagomilava hladni zrak. kad se to područje popuni, hladan se zrak počinje prelijevati preko primorskih planina i pri tome se ne uspije zagrijati, pa se na more spušta kao hladan suh zrak. Bura se spušta s planina kroz planinska sedla, klance, udolja, rijeke, gudure, drage i uvale koso ili okomito na more, pa udarajući u morsku površinu puše iz svih smjerova. Udari bure o morsku površinu lako se uočavaju po nastanku karakterističnih kratkih malih valića koji se strmo šire kružno na sve strane dok je u sredini tiho i bez valića. Udari se zalijeću na sve strane, a najviše u smjeru od obale. Nakon kraćeg prekida puhanja, vjetar zapuše snažnije - na mahove - refule. Snažni udari vjetra trgaju i raznose vrhove valovima u perjanicama vodene pjene pretvarajući ih u sitne kapljice, to stvara dojam da se more dimi.
Bura zimi puše češće, snažnije i duže traje. Dostiže olujnu, a ponekad i orkansku jačinu. Ljeti puše rijetko, slabija je i kraće taje. Rijetko dosegne olujnu jačinu. Olujnom jačinom puše kraće - najviše do dva dana, a često svega nekoliko sati. Najveća izmjerena brzina vjetra u buri je 50 m/s (kalkulator vjetra je na linku). Najjača je između 7 i 11 sati , a zatim između 18 i 22 sata. Najslabija je obično oko podne i oko pola noći.

bura Jadran graf
Početak i kraj bure mjeren na različitim mjestima na Jadranu.


Ponekad s kraćim prekidima i smanjenom žestinom traje i više dana pa i do dva tjedna (zimi), a najčešće traje 3 do 4 dana.

Bura počinje iznenadno, naglo i snažno. Za puhanja bure hladno je, zrak je suh (mala vlažnost), tlak zraka je visok, najčešće nema oborina niti oblaka, a razina mora je niska. Bura puše na istočnoj obali Jadrana. Najjača je uz obalu, a prema otvorenom dijelu mora slabi. Rijetko dopre do zapadne obale Jadrana.


Po nastanku bura može biti ciklonalna i anticiklonalna.

Ciklonalna bura
je vjetar stražnjeg sektora ciklone što nastaje strujanjem hladnog zraka s kopna prema moru. Zove se još i mračna ili škura bura, jer puše dok je nebo prekriveno oblacima iz kojih na moru i uz obalu pada kiša dok u zaobalju zimi pada snijeg, koji često bura nosi sa sobom do mora.
Anticiklonalna bura
nastaje pod utjecajem anticiklone s rashlađenog europskog kontinenta. Kada se hladan i suhi zrak iz anticiklone preljeva preko primorskih planina prema toplom moru dok se ciklona nalazi u Mediteranu, južnije od Jadranskog mora. Zrak je suh, temperatura niska, tlak zraka visok, nebo vedro, samo na po kojem planinskom vrhu i za kratko vrijeme nalazi se oblačna kapa. Anticiklonalne bure traju duže. Razina mora se spušta i za trajanja bure u lukama sjevernog Jadrana s kritičnim dubinama u odnosu na gaz broda, ttrebabiti oprezan. Također treba paziti da privez brodice bude kratak.



Rijetko se dešava da bura puše istovremeno na čitavoj istočnoj obali Jadrana. Ako se proširi na čitavu obalu različita je u pojedinim područjima.

Najjače i najžešće puše kod Trsta, Rijeke (Kraljevica), i Senja te u Senjskim vratima, u Velebitskom kanalu i Novigradskom moru, kod Šibenika, Splita (s Klisa, Makarske (iz Vrulje) u zaljevu Žuljana i u Boki Kotorskoj (Risan), kod Bara i u Drimskom zaljevu. Na ušćima rijeka Krke, Cetine i Neretve puše jače nego u okolnom području.

Rjeđe i slabije puše uz zapadnu obalu Istre, u Zadarskom i Pašmanskom kanalu. Znatno je slabija u zavjetrini jugozapadnih obala niza vanjskih otoka: Unija, Lošinja i Ilovika, Premude, Ista, Molata, Dugog otoka, Kornatskog otočja, Žirja, Šolte, Korčule, Mljeta, Elafitskih otoka te od Cavtata do rta Oštro na Prevlaci.

Bura stvara kratke i strme valove kojima se kreste lome stvarajući vodene perjanice i pjenu koja se kod najjačeg olujnog vjetra oblikuje u "vodenu prašinu", karakterističnu za buru. Valovi bure uz samu obalu su manji, dosta strmi i nepravilni, ali udaljavanjem od obale postaju sve veći i pravilniji. Kad dopru do zapadne jadranske obale postaju najveći. Tada ometaju plovidbu, osobito uz strme obale od kojih se odbijaju na ulazima u talijanske luke.
Zbog svih tih osobina, najviše pomorskih nezgoda pa i nesreća na Jadranu ima za bure, osobito u sjevernom dijelu. Budući da brzo nastane i razvije se u jak olujni vjetar neoprezni najviše stradavaju.

Znakovi po kojima se bura može predvidjeti naoko su oskudni ili teže uočljivi od znakova juga. Ma koliko je bura opasna za male brodove i brodice, pravovremenim uočavanjem pojave i pravilnim izborom područja plovidbe, rute i sidrišta, odnosno luke pribježišta radi sklanjanja, moguće je izbjeći opasnost i neugodnost koja dolazi s njom, jer istočna jadranska obala svojim brojnim kanalima, otocima, uvalama i lukama omogućava to kao rijetko koja.

Zankovi za buru mogu se podijeliti na stalne znakove koji upućuju na zaključak da li je bura u području plovidbe, luci i uvali čest, jak i olujan vjetar te na znakove koji predskazuju dolazak bure. Prvi su znakovi važni zbog izbora sidrišta i luke za siguran i ugodan boravak na duže ili kraće vrijeme, a drugi upućuju na dužan oprez. Ti se znakovi nalaze uz obalu na tlu i na raslinju. Gole obale izložene buri na otocima Cresu, Krku, Rabu, Pagu obale Velebitskog kanala, obale od Ljubačkih vrata do Novskog ždrila znače da tu bura češće puše olujnom jačinom. Pognuta stabla na obali izloženoj buri pouzdan je znak češće olujne bure.
Uvale ispod visokih i strmih planina s kojih se obrušava bura, ako su u stvari završetak korita zvanih točila, u kojima se u gornjem dijelu sabire i kotrljajući spušta kameni oblutak nisu nikakav zaklon od bure, već, naprotiv, to je znak da tim uvalama puše najčešće bura, te ih treba izbjegavati, u njima se zadržavati samo za stabilna i lijepa vremena i uz najveći oprez. Takve obale nisu pogodne za privez, sidrenje i boravak brodica, posebno ne za prenoćišta, siguran i bezbrižan boravak. Zato ako je bura imalo vjerojatna, takve uvale i sidrišta izbjegavati. Ako je nemoguće izbjeći takvo područje, ili je brod i pored svega zatečenu njemu, za sidrenje i privezivanje birati one uvale koje neposredno uz more imaju kakav brežuljak uz koji završava strma i duboka gudura, tako da brežuljak zadržava silinu bure, dijeli vjetar i usmjerava ga njegovim stranama.

Predznaci nadolaska - nastanka bure su:

povećani tlak zraka,
pad temperature i vlage,
stvaranje gorskog oblaka nad vrhovima i duž planinskog lanca.






Burina kapa posebno na Velebitu i Mosoru je oblačna masa koja se nalazi na vrhu planine, donji rub je sasvim ravan. Kad se odvoji od donjeg ruba nekoliko pramenova oblaka iz privjetrine strane planine, a vrhovi i hrbati planine ostaju obavijeni u oblacima, na moru se kroz kratko vrijeme može o čekivati bura, koja se uz obalu već ustalila.
Ljeti olujni oblaci sa zapada, grmljavina i sijevanje iz III i IV kvadranta , pouzdani su znakovi da će nakon prolaza oluje zapuhati bura. Bura će prestati ako se pojave lećastioblaci (lenticularisi), a tlak zraka prestane rasti.
Ljeti, kad u zaobalju padne i malo kiše, na obali i u priobalju zapuše bura. Ne traje dugo niti puše žestinom zimske bure. Najprije zapuše sa sedla, zaljeva i uvala poznatim po buri, a zatim se širi uz obalu i prema otvorenom moru. Najčešće ne dopire daleko od obale i traje par sati do 2 do 3 dana s razdobljima smanjene jačine oko podne i u toku noći. Iz dana u dan slabi i nakon 2 do 3 dana prestane puhati. Poslije izlaza i pred zalaz Sunca jača, pa se kaže što je veća visina Sunca to je bura slabija.

Periodi jake i olujne bure su kratki.
Postojana bura u jednom području najlakše se otkriva pomoću mrtvih valova. Naime, valovi se kao i bura kanaliziraju od područja puhanja bure lepezasto i šire se  od smjera puhanja na sve strane bez prepreka. Tako je moguće utvrditi postojanje bure i na 20 - 30 milja pa i više od mjesta puhanja. Tako se može ploveći u Viškom kanalu prema sjeverozapadu otkriti bura kod Šibenika, u Splitskom se kanalu već kod Splita po valovima iz E smjera za lijepa i tiha vremena otkriva bura u uvali Vrulje. Na isti se način otkrije bura znatno ranije nego što brod dođe pod njen udar u područjima poznatim po većoj učestalosti i opakosti bure kod Trsta Senja, Šibenika, Splita, Makarske (Vrulja), Žuljane i Bara.
Približavanje bure za tišine poznaje se po modrini mora, a zatim malim ali živahnim zapjenjenim valovima koji se približavaju.

Plovidba po buri

Za puhanja bure kada se plovi uz obalu, smjenjuju se udari vjetra različiti po smjeru i jačini. Kretanje takvih udara prema brodici raspoznaje se po po nastanku i kretanju vrlo živahnih valića. Jedriličarima to ne smije promaći jer to može biti kobno za jedra, jarbol, brod a time i posadu. Vještina izbjegavanja i korištenja takvih udara vjetra, podešavanjem jedrilja, popuštanjem i zatezanjem škota i promjenom jedara je vrhunac jedriličarske vještine.

Najsigurnija područja za plovidbu su ona u zavjetrini otoka, i to blizu obali odakle bura puše. Što su otoci dalje od obale, njihove su zavjetrine najpogodnije za plovidbu kad puše bura.
U kanalima se valovi odbijaju od strmih obala otoka prema kojima bura puše, pa pored opće opasnosti da brod uslijed vjetra bude bačen na te obale, odbijeni valovi superponirani sa dolazećim valovima čine još veću opasnost za plovidbu. Zato treba ploviti dalje od te obale, bar jednu milju.
Što je obala manje strma, što su planine dalje od nje prema kopnu, mahovitost i silovitost bure je manja, pa je bura umjerenija, a plovidba sigurnija (zapadna obala Istre, obale s otočjem istočno od Zadra do šibenskih voda).

Za jedriličara je posebno važno znati da se bura silovito spušta s planina okomito prema moru. Što je primorska planina strmija i bliža moru to zapusi padaju okomitije, a što su joj priobalne strane položenije, planine niže i dalje od mora zapusi su položeniji i bura gubi na jačini. Također, sa strmih, visokih planina što su blizu obali, bura se dobacuje tako da se udari vjetra ne ruše sasvim uz obalu, već dalje ili bliže od nje što ovisi o visijni i strmini planine. Uz visoke i strme planine u velebitskom i Splitskom kanalu u Makarskom primorju, Pelješkom, Mljetskom i Koločepskom kanalu i Boki Kotorskoj siloviti se zapusi strmoglavljuju okomito prema površini mora i raspršuju na sve strane na oko pola do milje od obale.

Brodice na mehanički pogon najsigurnije plove u zavjetrinskom pojasu između obale i rušenja zapuha bure na more, što bliže obali, osobito gliseri i gumeni pneumatski čamci. U tom je pojasu najopasnije jedriti. Obrušavajući se iz visine bura udara u more, brzo i silovito se širi na sve strane. Tako jedrilice bivaju zahvaćene snažnim vjetrom iz svih smjerova. to je neugodno, jer iznenadno preko mjere naginje jedrilicu, a ako pravovremeno nije smanjena površina jedara, može prouzročiti i prevrtanje, lomljenje jarbola, paranje jedara, gubljenje opreme pa i povredu posade.

Zbog svih tih čudi bure jedrenje za bure iziskuje krajnji oprez u prvom redu treba skratiti jedra, zatvoriti sve otvore, privezati opremu na palubi i pripremiti posadu za teže uvjete plovidbe.

Narodna izreka je:

" Bura kaže:  Dok jedrim ja  ne jedri Ti ! "



Jugo, južina, šiloko, jugoistočnjak


Jugo puše iz jugoistočnog smjera, topao je i vlažan vjetar koji nastaje kad se suh i topao zrak iznad sjevernoafričkih pustinja diže  te prelazi preko Mediterana, iznad Mediterana obogaćen je vlagom i od svih južnih vjetrova najdalje dopire na sjever. S jugom je povezana slojevita naoblaka i kiša te smanjenje vidljivosti, posebice na južnoj obali Jadrana. Jugo puše kao jak vjetar i po nekoliko dana, pa stvara najviše valove koji dopiru do najsjevernijih jadranskih obala sabijajući more i prouzrokujući plime, ponekad štetne i opasne. Jugo koje je uvjetovano nastankom, razvojem i pomicanja ciklona nazivamo "ciklonalno". Od njega se razlikuje "anticiklonalno" jugo koje nastaje kad ciklona prolazi sjeverno od Jadrana, a izobare su na Mediteranu pravocrtne. Anticiklonalno jugo , također, puše jako, nebo je pokriveno tmastnim oblacima, između kojih je vedrina, obično slabija kiša pada mjestimično i kratkotrajno. Vjetar je neugodan i štetan za vegetaciju, pa se naziva "gnjilo jugo" ili "palac".

Za jugo na Jadranu postoji nekoliko naziva. Dobro je znati te nazive, koji koriste kod konzultacija s lokalnim stanovništvom, pomorcima i ribarima upućenim u vrijeme na moru. Obično se pod jugom podrazumijeva tip toplog, vlažnog, oblačnog i kišnog vremena s jakim jugoistočnim vjetrom. Kad se kaže da puše južin najčešće se misli na slab jugoistočnjak, ali bez kiše i naoblake, redovito ljeti.
Općenito govoreći široko je naziv za sve vjetrove na Mediteranu koji pušu iz južnog kvadranta, kao i jugo.

Jugo osobine:
  • najčešće puše brzinom preko 30 čvorova,
  • ujednačene je brzine i postojana smjera,
  • razvija dosta pravilne visoke i duge valove,
  • za juga vidljivost na moru je slabija nego obično,
  • razina mora je visoka,
  • struje mora pojačane su u smjeru sjeverozapada.

Jugo češće i snažnije  puše na južnom i srednjem nego u sjevernom Jadranu.
Jugo najčešće i najjače puše u kasnu jesen, a zimi i u rano proljeće čestina mu je nešto smanjena. Obično traje 2 do 3 dana ali i duže od jednog tjedna. Izuzetno s prekidima i kraćim razdobljima lijepog vremena (nekoliko sati u jednom danu) južina može potrajati i duže od tri tjedna.
Jugo pokazuje i dnevni hod. Poznavanje dnevnog hoda za nautičare je dragocjeno, jer po njemu mogu planirati plovidbu. Istovremeno puše podjednako uz obalu i na otvorenom moru.
Uz obalu južina predveče oslabi, a kasno uvečer i noću vjetar gotovo potpuno utiša. Ponovo nastavi puhati tek sat dva nakon izlaska Sunca sljedećeg dana. Može se reći da je uobičajena pojava juga nakon izlaza Sunca. Počinje puhati lagano i dizanjem Sunca pojačava, a spuštanjem slabi. Po tome je jugo suprotan vjetar buri.
Na otvorenom moru puše jednoličnije, to jest puše približno jednako i danju i noću.
Ljeti je jugo kratkotrajno - obično dan - dva i ne puše jako - najčešće ne prelazi 5 Beauforta. Nebo je vedro, a samo izuzetno s naoblačenjem i kišom. To su idealni uvjeti za jedrenje, poglavito u otočnom području. Počinje lagano ujutro oko 2 sata nakon izlaza Sunca, u pone je najjači, a predveče oslabi. Noću potpuno utiša.


Znakovi za nadolazak juga su:

postupno ali značajno smanjenje tlaka zraka,
porast temperature i vlažnosti zraka,
na vedrom nebu pojava visokih cirusa, pa srednjih oblaka,
pojava gorskih oblaka juga nad planinama i vrhovima otoka.




Gorski oblaci povezani su uz početak juga a nastaju  uz jugozapadne padine, primorskih planina i postupno prekriju vrhove i hrbate  tih planina - Učke, Velebita, Mosora, Biokova, Pelješca, Ozrena i Rumije. Razina mora se povećava, a iz smjera juga dolaze mrtvi valovi.
Cirusi se šire od zapada prema istoku i na nekoliko sati oblaci prekriju čitavo nebo, a njima se pridružuje sve više srednjih oblaka, a zatim i nižih oblaka, pa naoblaka postaje sve niža i tmasnija, vjetar polagano jača i počinje padati kiša najprije sitna, a zatim sve obilnija.
Uz obalu i duž kanala paralelnih s obalom vjetar je kanaliziran. U privjetene obale zbog sabijanja zračnih masa, vjetar puše jače nego u zavjetrenim obalama otoka. U kanalima (Mljetski, Pelješki, Korčulanski, Hvarski, Brački, Splitski i Srednji) jači je nego u proširenim susjednim akvatorijima između otoka Mljeta i Korčule, Lastovskom i Viškom kanalu, Šibenskim vodama, Murterskom i Virskom moru. Međutim u tim akvatorijima stvaraju se i pored toga znatno veći valovi, pa je plovidba brodica u njima otežana.

Kako jugo počne i postupno jača, tako i laganim vjetrom prestaje.

Jugo najčešće završava prelazom na jugozapadnjak - lebić (garbin) ili sjeveroistočnjak, što ovisi o tome dali je ciklona prolazila sjeverno odnosno južno od položaja broda na moru i luke. Ukoliko je jugo završilo prelaskom na lebić, nastaje ukrižano more, pa je plovidba uz nezaštićenu i izloženu jugozapadnu obalu i izvan otočkog područja za brodice ne samo neugodna i opasna, osobito što iz jugozapada i zapada tada nastaju oluje i nevere. U zimskom periodu, posebice u drugom dijelu jeseni, često poslije kratkotrajnog lebića (svega par sati) ponovo zapuše jugo.

Narod kaže:

"Lebić ljuti što nađe to i ostavi."


Smjene juga i lebića mogu potrajati. Tome su uzrok serije - familije ciklona.

Po nastanku jugo može biti ciklonalno i anticiklonalno

Ciklonalno ili mokro jugo
obično počne ujutro laganim jugoistočnjakom za vedra i tiha vremena. Na padinama primorskih planina okrenutih moru i nad otocima stvaraju se gorski oblaci ili usamljeni oblačići, a zapadno nebo prekriven je visokim oblacima cirusima, cirostratusima i nižim cirokumulusima, dok se prema horizontu spušta sve tamnija i kompaktnija srednja naoblaka. kad nebo postane potpuno pokriveno oblacima pojavljuju se niski oblaci. Prije nego što počne padati kiša, jugo nešto ojača, a za vrijeme kiše i oslabi. Dok pada kiša vjetar je slabiji, ali čim kiša prestane padati, vjetar ponovo ojača. Smjenjivanje kiše i vjetra može potrajati i nekoliko dana, ali nautičarima može biti od koristi, jer u predahu između dva jača vjetra, dok pada kiša, koja donekle smiri i more, može se ploviti do sigurnije i pogodnije luke ili sidrišta.
Prvi znak da će jugoistočnjak okrenuti na jugozapadnjak lebić su: pukotine vedrog neba na jugozapadnom ili južnom dijelu horizonta. Vjetar uskoro skrene na jag, a zatim zapuše siz jugozapada. tada nastanu za plovidbu neugodni ukrižani valovi, a zatim su sve izraženiji valovi lebića koji su neugodni i opasni od zapada nezaštićenim lukama i sidrištima te uz izložene strme obale od kojih se odbijaju valovi.
Narod kaže: "Garbin ljuti koji more muti".
Ako je poboljšanje samo za kratko, u pukotinama naoblake ubrzo bivaju pokrivene oblacima sa zapada, jugoistočnjak popusti, a na moru ostaje mrtvo ukrižano more - bibavica. Zatim ponovno počne puhati jugo i nastupi kišno vrijeme, pa je nastala izreka: "Garbin nitkov, što nađe ne ostavi".
Anticiklonalno ili suho jugo
nastupa bez naročitih znakova pogoršanja vremena. Počinje za tišine i vedra vremena, a često i bez gorskih oblaka na primorskim planinama i otoka. Počinje kao vjetrić i postupno jača dok ne dostigne jačinu jakog juga pri čemu se nebo djelomično ili pretežno naoblači, ali ta je oblačna masa jednoslojna i nekompaktna sastavljena večinom od nepovezanih Cumulusa, a kroz pukotine se vidi vedro nebo ili visoki cirusi.
Nije rijedak slučaj da puše suho jugo, a da je nebo potpuno ili pretežno vedro sa po kojim raskidanim cumulusom koji se brzo kreće s vjetrom. Navečer ti oblaci nestanu, a noću ostanu samo cirusi. Ljeti, za vedra i tiha vremena, obično ujutro, bez popratne naoblake zapuše jugo, koje ubrzo dostigne  jačinu 4 do 5 Beauforta, ali predveče oslabi i utiša, pa po mnogome podsjeća na ojačani maestral. Za jedriličare je to prava prilika da optimalno projedre i prevale najduže dnevne putove.

Za nautičara je koristan podatak da  je za suhe južine zrak izvanredno mutan i da ako jugo puše dugo - zimi - stvara velike valove na otvorenom moru i uz nezaštićene obale, a u zaklonjenim akvatorijima vlada bibavica. Tada ojača morska struja prema sjeverozapadu i u uskim prolazima i kanalima kao što su Pelješki, Pašmanski, veliki i Mali Vratnik, Ždrijelac, Sedmovrače, Tihi kanal, Osorski prolaz i drugi dosiže svoju največu brzinu 2 do 3,5 čvora.
Suha južina obično ne prelazi u drugi vjetar, već nakon  2 do 5 dana puhanja iščezne skupa s naoblakom.
Na istočnoj obali Jadrana za suhu južinu postoji i drugi nazivi kao: gnjila južina, palac ili bjelojug.



Za nautičara je korisno znati da dokle god pušu vjetrovi iz južnog kvadranta, dotle nema izgleda  za značajnije poboljšanje vremena, pa
narod kaže

"Dok je jugo, nije vrijeme drugo".



Lebić -  garbin


Lebić ili garbin spada u vjetrove stražnje strane ciklona i to u njegovom jugozapadnom kvadrantu poznatom po naglom udar snažnog vjetra sa jakom često kaotičnom naoblakom i neverama praćenim grmljavinom i sijevanjem te pljuskovima kiše, iz čega nastupa razvedravanje. Bitno za nautičare i sigurnu plovidbu je stvaranje valova iz jugozapadnog smjera što s valovima juga iz jugoistoka, koje redovito prethodi lebiću, stvara ukrižane valove. Zbog razmjerno dugog privjetrišta od zapadne jadranske obale gdje se ti valovi stvaraju, na istočnu obalu za lebića stižu razmjerno veliki valovi. Uz nezaštićene i izložene obale kopna i vanjskih otoka ti su valovi najveći. Pored toga, oni se udarajući u strme obale odbijaju i u jednom uskom pojasu nedaleko od obale stvaraju kaotično more u kojem je plovidba vrlo neugodna, a može biti i opasna. Za lebića treba izbjegavati plovidbu u pojasu stvaranja kaotičnih valova, a to je obično bar milju od dvije od obale. To posebno važi za plovidbu uz obalu južno od Dubrovnika do Ulcinja. Sjeverno od Dubrovnika preporučuje se plovidba kanalima. Osobito je neugodna i teška plovidba duž zapadne obale Dugog otoka.

Za lebića neugodan je i nesiguran boravak u lukama koje su otvorene i nezaštićene od jugozapada i zapada. To su mahom luke , uvale i sidrišta na zapadnoj obali Istre, Mali Lošinj, Zadar, Split, Maslenica, Komiža, Vela Luka, stara luka Korčule, Šibenska luka, Dubrovnik, Bar i druge. U tim lukama je nužno pravovremeno nnaćizakloniti dio luke i posebno privezati brodicu dužim i sigurnijim privezima te oboriti sidro za oluju.

Lebić obićno skreće na kratkotrajni prolazni zapadnjak pulenat, a zatim na tramuntanu i buru. Međutim, nakon postupnog slabljenja i prestanka ponovo može zapuhati jugo koje opet može skrenuti na lebić i tako u kratkim razdobljima lijepog i vedrog vremena bez vjetra smjenjuju se lebić i jugo, a posljedica su niza ciklona koje povezano prelaze preko Jadrana.

Treba obraditi naročitu pažnju na smjer juga, lebića, pulenat, tramuntanu i buru noću, kad je brod na sidrištu i kad se odabire sidrište. Treba odabrati ona sidrišta i način priveza koji će odoljeti promjenama smjera i siline vjetra. Često će biti nužno promijeniti sidrišta i prijeći u sigurnije ako brodica nije u sigurnoj luci.


Pulenat


Pulenat je vjetar stražnjeg hladnijeg sektora ciklone, puše iz zapadnog smjera. Kratkotrajan, hladan i suh vjetar. Za pulenta naoblaka je raskidana, a na nebu je više plavetnila - vedrine. Iz pojedinačnih kumulusa ponekad padne kratkotrajna obilna kiša. Nastaje skretanjem jugozapadnjaka lebića na sjeverozapadnjak - tramuntanu.

Pulenat podržava valove iz jugozapadnog smjera stvorene puhanjem lebića i nešto ih modificira suprostavljajući ih preostalim valovima juca i jugoistoka. pulenat pomaže nestanku valova juga i doprinosi konačnom bržem stišavanju valova. Slično lebiću, valovima sa zapada upada u luke otvorene zapadu i u njima stvara bibavicu neugodnu za boravak brodica.

Prije pulenta naglo poraste tlak zraka, a temperatura i vlaga zraka padaju, kida se naoblaka, razina mora se smanjuje. pulenat podržava strujanje mora prema istoku, pa su u kanalima struje oseke jaće, a umanjuje strujanje plima prema sjeveroistoku.  pulenat i lebić sabijaju more uz istočnu obalu Jadrana, pa u vrijeme bure promjene s juga na lebić i pulenat uz valove iz zapada podiže razinu mora ponekad u nekim lukama i do kritične gornje granice.


Tramuntana


Tramuntana je prvenstveno vjetar stražnjeg sjevernog kvadranta ciklone, puše iz sjevernog smjera. Ljeti tramuntana nastaje kao lokalni vjetar. U svakom slučaju to je prolazan i kratkotrajan vjetar. Uz obalu ne dosiže velike brzine. Na otvorenom često dosiže velike brzine i traje znatno duže nego uz obalu. Za tramuntane nebo je vedro, a vjetar najčešće 20 do 25 čvora. Uz obalu stvara sitne živahne valove slične buri, koji su na otvorenom moru znatno veći. Pošto se spušta s planina  kao hladan  i suh zrak ima osobine bure.

Preteča je buri pa se kaže:

"Tramuntana spremljena bura".

Uz obalu traje kratko  svega sat, dva. Ljeti nakon oluje i nevere iz zapada zapuše tramuntana koja ubrzo pređe u buru.


Levanat


Levanat je vjetar prednjeg toplog i vlažnog  dijela ciklone, puše iz istočnog smjera. Prolazan je i kratkotrajan vjetar. Ne dosiže veliku brzinu - obično do 20 čvora.

Na istočnoj obali Jadrana stvara samo male valove. Za Levanta plovidba je ugodna, osobito za jedriličare jer puše konstantnom brzinom. Ljeti levanat puše kao dnevni jutarnji vjetar pogodan za jedrenje, ali ne zadržava se dugo već prelazi na jugoistok pa jug i zapadne vjetrove mijenjajući smjer kako ga mijenja i Sunce. U sjevernom Jadranu , naročito u Tršćanskom zaljevu naglašeno je jači nego na ostalim područjima Jadrana.

Oštro


Oštro  je južni vjetar, Ime je dobio od lat, auster: jug. To je topao i vlažan vjetar. koji najčešće ne puše dugo, ali može dostići znatnu jakost. Karakterizira ga velika jačina, i relativno malo vrijeme trajanja. Većinom je oštro prijelazna faza između juga i lebića.

Maestral


U toplom dijelu godine od travnja do listopada na Jadranu puše najstalniji vjetar sjeverozapadnog smjera - maestral, koji se javlja u 80 do 90 % ljetnih dana. Stvara se kao posljedica lokalne cirkulacije kopno more i strujanja iz Azorske anticiklone, koja se pomiče prema sjeveru i područja niskog tlaka nad bliskim istokom koji su povezani sistemom etezijskog strujanja od sjeverozapada prema jugoistoku.

Maestral je osim etezijama na Jadranu pod utjecajem i lokalne cirkulacije kopno - more, koja nastaje zbog temperaturnih razlika kopna i mora i manifestira se u dnevnom smorcu i noćnom burinu. Etezijsko strujanje puše neprekidno i danju i noću istom jačinom. Smorac i burin se smjenjuju i utječu na maestral. Danju se smorac i etezijsko strujanje superponiraju i javljaju se kao vjetar za koji se udomaćio naziv maestral, mada pravi maestral puše samo kao NW etezijski vjetar. kopnenjak se noću ne podudara s etezijskim strujanjem pa maestral slabi i nestaje uz obalu i osjeća se samo na otvorenom moru.

Pod maestralom na Jadranu podrazumijevamo vjetar uz obalu koji ljeti za dana puše prema kopnu. Taj maestral puše iz smjerova NW, W, SW, međutim pod maestralom na Mediteranu misli se na NW vjetar etezija koji  puše i danju i noću.

Maestral - smorac je svjež vjetar. Počinje vjetrićem i laganim vjetrom obično oko 9 - 10 sati, a zatim postupno jača. Dizanjem Sunca kopno se sve više zagrijava, osobito južne kamenite padine primorskih planina, jača obalna cirkulacija a s njom i maestral, koji dosiže najveću jačinu oko 13 do 15 sati. Maestral rijetko dosegne 5 Beauforta. Na otvorenom moru i u kanalima maestral je jači i stalniji.  U Pašmanskom, Splitskom, Bračkom, Hvarskom, Korčulanskom, Pelješkom, Mljetskom i  Koločepskom kanalu puše jače u smjeru protezanja kanala. Prema otvorenom moru jača pa je jak u Viškom i Lasstovskom  kanalu. Po učestalosti maestrala naročito su poznati Zadaraski i Pelješki kanal u kojima podržava istočne  morske struje.

Maestral je slabiji na sjevernom Jadranu a jači na južnom. U zatvorenija morska područja kasnije stiže, slabije puše i ranije prestaje. Takva su područje Koperski i Riječki zaljev, Velebitski kanal, sjeverni Kvarnerić, Novigradsko more, Kaštelanski zaljev, Makarsko primorje, istočni Neretvanski kanal i kanal Malog Stona, zapadni dio Koločepskog kanala i Boka Kotorski zaljev.

Maestral je pogodan za jedrenje, svojom svježinom ublažuje vrućinu, te su mjesta u primorju okrenuta zapadu i sjeverozapadu ljeti zbog maestrala vrlo ugodna.

Za puhanja maestrala vrijeme je lijepo, stabilno, vedro, toplo ali ne prevruće, s dovoljno vlage u zraku ali bez oborina. Maestral je najpouzdaniji znak lijepog vremena, njegovim izostankom valja računati na promjenu vremena.
Maestral je najugodniji i najpoželjniji vjetar. Njegovo blagotvorno djelovanje preko dana, umjerenost i jednoličnost puhanja u vrijeme pogodno za aktivnosti na moru, te njegova povezanost u predskazivanju razvoja vremena čine ga najatraktivnijim vjetrom na Jadranu. Nautičare ljeti najviše interesira da li će maestral zapuhati, a potom kada, kojom jačinom i koliko će trajati. Ti podaci koriste podjednako i nautičarima i jedriličarima.

Kako se maestral pojavljuje tek oko  9 - 10 sati jedriličari koji misle ploviti na jedra ili organizirati regate ne mogu računati na ustaljeni maestral prije 10 do 11 sati, te moraju planirati aktivnosti na moru vezana uz jedrenje samo do 1 - 2 sata prije zalaska sunca.  Nautičari, osobito oni s gliserima, planiraju boravak na moru za tišine i po mirnom moru, pa trebaju planirati odlazak na plovljenje ujutro ranije dok se još nije pojavio maestral, ili je tek počeo puhati pa puše slabo ili pak navečer pošto maestral popusti ili utiša.

Predznaci da će se maestral pojaviti su prijepodnevna pojava gomilastih kumulusnih oblaka u zaobalju, pozadi prvog reda primorskih planina, te manjih oblaka nad otocima. Na moru za  prijepodnevne tišine pouzdan znak da će maestral doći i do broda je modrina na površini  mora koja se brzo širi prema istoku.

Ako je prethodni dan puhao maestral velika je vjerojatnost da će puhati i sutra.
Nakon kišovita vremena koje nije završilo burom, redovito zapuše neobično jak maestral  5 do 6 Beauforta, a ako završi burom maestral je samo lagani vjetar. Dva tri dana nakon kiše maestral se ustali i puše od 9 ujutro da zalaska sunca. Najprije stiže uz obalu i u razmjerno zatvorenim područjima. Prema vanjskim kanalima i na otvorenom moru traje dulje i kroz noć. Izostajanje maestrala najpouzdaniji je znak pogoršanja vremena. Najčešće nakon dva dana tišine počinje jugo. Međutim tišina može potrajati i nekoliko dana što pogoduje stvaranju lokalnih oluja i nevera.

Svaka promjena redovitosti maestrala kao što su kašnjenje početka, raniji prestanak i osjetno slabljenje znakovi su skore promjene vremena. Suprotno tome ako za nestabilna i ružna vremena zapuše maestral pa makar i predveče, znak je poboljšanja vremena.

Kako maestral nastaje na otvorenom moru i prenosi se prema obali dolazak maestrala poznaje se po namreškanom tamno modrom moru, koje nastaje na glatkoj površini. I nebo nad namreškanim morem čini se tamno modrim. Primicanje modrine na nebu i na moru prema brodu znak je da se odatle približava maestral.







bura shema1
shema nastanka bure

bura Aladin
bura prognostički model

Registracija bure Prizna
  zapis bure



 
Bura Starigrad Paklenica 05.03.2015.
Video: Mile Katić



 
jugo punta
Punta Planka valovi juga

jugo
Prognoza oborine za juga
palagruza jugo
Jugo registracija vjetra Palagruža
jugo split
Jugo u Splitu

jugo i bura
Jugo i Bura istovremeno na Jadranu

olujno Jugo
olujno jugo


olujno jugo registracija
Jugo zapis vjetra

bura zapis vjetra
Bura zapis vjetra
polje tlaka bura
polje tlaka kod bure

polje tlaka jugo
polje tlaka kod juga

Mohorovicic burina kapa
A.Mohorovičić skica burine kape

Mohorovicic rotor bure Bakar
A.Mohorocičić rotor bure

vjetar oblaci burina kapa
burina kapa na Velebitu pogled iz Paklenice

bonaca
bonaca
bonaca
Jugo - Mia Čop - Crometeo
Gorski oblak jugo
Jugo Gorski oblak Pelješac
pogled iz Korčule foto T.Bernetić



Izračunajte  indeksa hlađenja, osjet temperature se mijenja s brzinom vjetra. Izračunajte osjet hlađenja za različite brzine vjetra i temperature zraka. Do stvaranja leda dolazi tek kad je temperatura zraka niža od 0°C.



Izračunavanje smjera pravog vjetra iz podataka prividnog vjetra i smjera i brzine plovila
Interaktivni kalkulator pravog vjetra True Wind Calculator — Starpath Freeware

Starpath TrueWind — Java verzija



ruza vjetrova
© ® 2014. zabranjeno umanzanje i kopiranje bez dozvole

 
  Meteorološki elementi        Meteorologija Jadranskog mora        Home    O autorima