<
Home Sadržaj O autorima

banner

Klima Jadrana

Položaj i veličina Jadrana određuju i njegove klimatološke karakteristike. Treba imati na umu razliku između klime i vremena. Po definiciji klima je povezana uz dugogodišnje osmatranje pojedinih meteoroloških parametara na nekom području i prikazuje njihove višegodišnje prosječne vrijednosti.

Wikipedija definira klimu kao:

Klima (sa grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Da bi se odredila klima nekog prostora, najprije je potrebno bilježiti podatke o vremenu u razdoblju od 25 do 30 godina. Nakon mjerenja izračunavaju se prosječne vrijednosti određenih elemenata prema kojima će se moći odrediti vrsta klime toga prostora.

Elementi klime koji se uzimaju u obzir pri određivanju klime su insolacija, temperatura zraka, tlak zraka, smjer i brzina vjetra, vlažnost zraka, padaline, naoblaka i snježni pokrivač, a mijenjaju se pod utjecajem klimatskih faktora ili modifikatora (zemljopisna širina, reljef, raspodjela kopna i mora, morske struje, nadmorska visina, rotacija, revolucija, atmosfera, udaljenost od mora, jezera, tlo i biljni pokrov te utjecaj čovjeka).


Klima Jadrana 

Jadran ima modificiranu mediteransku klimu.
Glavno obilježje klime Jadrana su topla i suha ljeta i blage i mokre zime. Prijelazna doba jesen i proljeće imaju obilježja i ljeta i zime ali slabije izražena, drugi dio proljeća i prvi dio jeseni bliski su ljetu, a prvi dio proljeća i drugi dio jeseni donekle se približavaju zimi. Topli dio godine je tako dulji a hladni kraći. Jadran je stoga povoljan u dužem dijelu godine za bavljenje na moru.
Iako je površinski malo more na Jadranu vladaju vrlo često vrlo različite i oprečne vremenske prilike. Jadranom prolaze ciklone, osobito u zimskim mjesecima koje donose brze promjene vremena i izmjene zračnih masa. raznolikost i česte promjene vremena čine plovljenje Jadranom zanimljivim. Jedan od najvažnijih modifikatora klime  jest more, uz neposredan utjecaj ciklo-genetičkog djelovanja sjevernog Jadrana, mediteransku  klimu izrazito modificira i jako razvijena orografija dinarskog planinskog lanca.
Na klimu i vrijeme Jadrana najviše utječe položaj suptropskog područja visokog tlaka, kje se ljeti premješta prema sjeveru, dok zimi nad Jadranom prevladavaju zapadni vjetrovi. Zimsko i ljetno premještanje položaja visokog tlaka određuje i godišnji hod oborine, ljeto je sušni a zima vlažni period.

Primorska Hrvatska nalazi se veći dio godine  u cirkulacijskom području umjerenih širina, s čestim i intenzivnim promjenama vremena, osim ljeti kada pod utjecajem azorske anticiklone koja sprečava prodore hladnog zraka na Jadran to područje dolazi pod utjecaj suptropskog pojasa.
Ciklonalna aktivnost tipična za zimu, rano proljeće i kasnu jesen jednako je značajna za oblačni i oborinski režim obale i zaleđa, s tim da u najhladnijem razdoblju godine ciklone uglavnom ne prelaze s Jadrana na kopno.

ciklone putanja Wieckmann i van Beber
Putanje ciklona nad Jadranom
Wieckmann i Van Beber


Nejednoliko zagrijavanja kopna i mora potiče lokalnu cirkulaciju zraka. Za Jadran je važno formiranje Sibirske anticiklone i depresije u Perzijskom zaljevu ljeti. Ljeti prema toj depresiji struji svježi morski zrak poznat pod imenom etezije. Etezije na svom putu preko Sredozemnog mora djelomice prelaze i preko Jadrana te se manifestiraju kao na sjevernom Jadranu slab, pri sredini umjeren, a bliže Otrantu povremeno jak vjetar. Istovremeno s utjecajem etezija  na većim otocima i obali, zbog nejednake brzine grijanja i hlađenja mora i kopna te brda i susjedne nizine, razvijaju lokalne dnevne cirkulacije zraka. Njihovi najizraženiji dijelovi jesu redoviti danji vjetar s mora na kopno i noćni s kopna i niz obronak prema moru.
Zimi se nad Sredozemnim morem koje je toplije od kopna formira područje niskog tlaka. Nad morem se nalazi zona u kojoj dolazi do susreta različitih zračnih masa i do stvaranja frontalne zone.

Temperatura zraka

Temperatura zraka je na Jadranu mediteranski blaga.
More utječe na temperaturu raka nad njim i njegovim obalama. Utjecaj mora osjeća se i u zaobalju, poglavito u dolinama rijeka i priobalnim ravnicama do prvih planinskih prepreka. Visoke planine uzduž obale štite Jadran od utjecaja hladnih zračnih masa s europskog kontinenta. More se sporije zagrijava od kopna za vrijeme ljeta, a zimi se znatno sporije hladi. More djeluje kao blagotvorni amortizer promjene temperature zraka: zimi se od mora grije hladni zrak koji pristiže s kopna, a ljeti se od njega rashlađuje vruči zrak koji struji s kopna. Srednja godišnja temperatura zraka na Jadranu kreće se od 14 C na sjevernom dielu do 18 C na južnom dijelu. Zimi u najhladnijem mjesecu na sjevernom Jadranu srednja temperatura iznosi 2 C (ušće rijeke Po), a na srednjem i južnom Jadranu oko 10 C. Zimi uz istočnu obalu Jadrana teće topla morska struja i temperatura zraka je viša nego uz zapadnu obalu. Planinski lanac  Dinarida sprečava prodore hladnog zraka s kopna nad Jadran, ali je zato zimi uzrok vrlo jake i hladne bure. Najniže temperature zraka na Jadranu su u siječnju i veljači, a na otvorenom moru i otocima vrlo rijetko padne ispod 0 C.

Klima Hrvatske temperature zraka po godišnjim dobima (DHMZ - atlas klime)
srednja temperatur zima Hrvatska
zima
temperatura proljece
proljeće
temperatura ljeto
ljeto
temperatura jesen
jesen


Ljeti  u najtoplijem srpnju srednja temperatura zraka je od 22 do 26 C. Razlika temperature zraka između sjevernog i južnog Jadrana je ljeti znatno manja nego zimi. Maksimalne temperature rijetko dosižu 32 do 35 C, i maksimum najčešće taje nekoliko dana.
Godišnji hod temperature za Rijeku i Split. Prikazana je 2014. godina, na grafu su označene i odstupanja od srednje vrijednosti (za jednu i dvije standardne devijacije). Link na stranicu DHMZ-a na kojoj se nalaze aktualni podatci za postaje u Hrvatskoj kako na moru tako i na kopnu. Prikazana je usporedba srednje mjerene temerature i klimatoloških vrijednosti za razdoblje 1961-1990.

srednja temperatura rijeka 2014
srednja temperatura rijeka 2015
Srednja temperatura odstupanja Rijeka 2014. i 2015. godina
Srednja temperatura Split
Srednja temperatura Split
Srednja temperatura odstupanja Split 2014.i 2015. godina



Vlaga


Nad Jadranom je minimum relativne vlage u ljetnim mjesecima, a maksimum u zimi duz zapadne obale i u jesen duz istočne obale. Amplituda vlage je veča na zapadnoj nego na istočnoj obali, a minimalna je na otvorenom moru i otocima. Za vrijeme puhanja bure na područjima koja su joj izložena sadržaj vlage je vrlo nizak. Na otvorenom moru i otocima vlaga je stalna i iznosi od 73 do 77%.


I
III
VI
X
godišnji
srednjak
ANCONA
79
68
57
72
69
TRST
69
63
62
71
66
PULA
75
74
69
78
74
MALI LOŠINJ
73
72
66
76
71
HVAR
66
67
62
72
67
PALAGRUŽA
74
77
73
74
75
DURRES
77
72
68
78
74

Srednja relativna vlaga zraka na Jadranu u %.
u norm



Sunčanost i naoblaka


Jadran spada u najsunčanije i najvedrije krajeve u Europi. Po ljetnoj vedrini srednje dalmatinski otoci i južni dio istočne obale spadaju u apsolutno najvedrije krajeve Europe. Na moru i otocima sunčanost je nešto veća nego uz obalu. U sjevernom dijelu Jadrana koji se nalazi pod većim uplivom kontinentalne klime u toku zime srednja oblačnost je 6 do 7 osmina, a ljeti 4 do 5 osmina. Nad ostalim dijelom Jadrana gdje je veći utjecaj Mediterana oblačnost je u tijeku zime 5 osmina dok se ljeti znatno smanjuje. Ljeti su najčešći dani potpune vedrine.


broj sati
grafički prikazi DHMZ
TRST
2205

PULA
2334

MALI LOŠINJ
2448
sijanje sunca Mali Losinj 2014
RIJEKA
2120

RAB
2479

ŠIBENIK
2572
sijanje sunca šibenik
SPLIT
2697

HVAR
2715
sijanje sunca Hvar
DUBROVNIK
2584

ULCINJ
2693

Godišnja insolaciju u satima, graf prikazuje mjesečne vrijednosti izmjerene 2014. godine.
Trenutačne vrijednosti su na linku DHMZ-a.

x
trajanje sijanja sunca i broj vedrih dana

Oborina


Pojedina podrućja na Jadranu uveliko se razlikuju po količini oborina. Srednja godišnja količina oborine kreće se od 412 mm na otvorenom moru - Palagruža  do 4626 mm u planinskoj priobalnoj zoni - Krivošije- Crkvice u Crnoj Gori. Količina oborine povećava se od otvorenog mora prema kopnu. Više je oborine na istočnoj nego na zapadnoj obali Jadrana. Glavni maksimum oborine je u jesen i zimu, a sporedni u proljeće ili rano ljeto. Minimum oborina je ljeti. Maksimum oborine u jesen i zimi povezan je s pojačanom ciklonskom aktivnosti u tom dijelu godine i čestim prolazom ciklona duž Jadrana.

Oborina -  godišnja količina, ljeto i zima
oborina oborina ljeto oborina zima


Područje Kvarnera i Kvarnerića obilnije je oborinama (1036 do 1593 mm) od sjeverne i srednje Dalmacije (557 do 877 mm). Dubrovačko, Boka Kotorsko i Crnogorsko primorje je bogato oborinom 1100 do 1588 mm a u blizini Boke u Crkvicama je područje s maksimumom oborine u Europi 4626 mm. Za plovidbu, odmor i rekreaciju na Jadranu broj dana s oborinom jedan je od ključnih podataka.  Prikaz broja dana s oborinom i količinom oborine ne daje  informaciju o intenzitetu i trajanju oborine, zimi je kiša dugotrajna, dok su ljeti najčešći kratkotrajni ali intenzivni pljuskovi. Snijeg na Jadranu rijetko pada. Na sjevernom Jadranu snijeg je češći nego na južnom a na otocima je vrlo rijetka pojava. U prosijeku u Trstu se pojavi snijeg u 7 dana u godini, u Puli 5 dana a u Splitu i Dubrovniku 1 do 2 dana.


Razdioba tlaka zraka i vjetra


Na Jadranu su velike razlike između tlaka zraka zimi i ljeti. U zimskom razdoblju nad Europom, sjeveroistočno od Jadrana proteže se zona visokog tlaka, osobito nad Alpama i sjevernom dijelu Balkanskog poluotoka. Nad Jadranom je smješteno polje niskog tlaka sa središtem kod otoka Palagruže, a povišeni tlak azorske anticiklone proteže se nad sjevernom Afrikom.
U ljetnom razdoblju Jadran je pod dominantnim utjecajem azorske anticiklone, koja se premješta nad sjeverni Atlantik. Kako je u ljetnom razdoblju temperatura tla (kopna) viša od temperature mora tako je nad kopnom tlak niži nego nad razmjerno hladnim morem. U srpnju i kolovozu nad Jadranom se često proteže bezgradijentno polje pa vladaju tišine i po nekoliko dana. To pogoduje razvoju ljetnih lokalnih oluja - nevera, koje se stvaraju najprije na sjevernom a zatim šire na jugoistok zahvaćajući najprije obale Istre, a zatim i druge dijelove priobalja. Krajem rujna i početkom listopada nad Jadranom počinju prelaziti ciklonalni poremećaji i nastaje postupna promjena od ljetnih na zimske prilike.

srednja godisnja brzina vjetra na 10 m
srednja godišnja brzina vjetra na 10 m visine
oborina i ruza vjetrova
ruže vjetrova i količina oborine




a
Srednje godišnje temperature zraka

klimatski podatci rijeka

Rijeka klimatološki podaci

klima senj

Senj klimatološki podaci

klimatoloski mali losinj

Mali Lošinj klimatološki podaci

klimatološki Zadar

Zadar klimatološki podaci

Sibenik klima

Šibenik klimatološki podaci

Split marjan klima

Split klimatološki podaci

klima Hvar

Hvar klimatološki podaci
Dubrovnik klima

Dubrovnik klimatološki podaci

ggmljavina
grmljavina


sijanje sunca
osunčavanje

naoblaka
naoblaka




© ® 2014.2015.2016. zabranjeno umnažanje  i kopiranje bez dozvole   Document made with KompoZer
 
  Meteorološki elementi        Meteorologija Jadranskog mora        Home    o autorima