banner

Stanje mora

Prilikom aktivnosti na moru potrebno je neprekidno promatrati valove i njihovo ponašanje ili kako meteorolozi kažu stanje mora.
Valovi nastaju djelovanjem vjetra na površinu vode (osim valova plime i oseke i valova nastalih potresom). Promatranjem valova možemo doći i  do informacija o smjeru i brzini vjetra. Stanje mora ovisi o brzini vjetra i trajanju duljine puta na kojem vjetar djeluje na površinu mora.

Vjetar velike brzina i kratkog trajanja ne dovodi do stvaranja visokih valova već do pojave strmih kratkih valova s krestama na vrhu. Valovi povezani s dugotrajnim djelovanjem vjetra konstantne brzine i smjera mogu doseči i visine od 20 metara uz valnu duljinu od 800 metara.

Valovi se opažaju i bez pojave vjetra, oni su posljedica vjetra koji puše na drugom mjestu ili je prestao puhati a morska površina se još nije smirila. Valovi bez vjetra su obićno glatki i velike valne duljine.

Osnovne karakteristike valova su:
  • visina,
  • duljina,
  • brzina premještanja,
  • period ponavljanja.

Jednostavan val shematski je prikazan slikom a simulacija vala na dubokoj vodi  Javaskriptom.


Pod visinom vala podrazumijeva se razlika visine brijega i doline vala, duljina vala je udaljenost između dva brijega ili dvije doline, brzina premještanja vala je udaljenost koju brijeg ili dolina vala pređe u jedinici vremena, a period ponavljanja je vrijeme između prolaza dva brijega, odnosno dvije doline vala na istom mjestu.

Odnos visine i duljine vala naziva se strmina vala. Primijećeno je da strmina vala na dubokoj vodi ne prelazi omjer 1 : 3, odnosno da je visina vala 3 puta manja od  duljine vala. Kad val dosegne kritičnu strminu dolazi do loma vrha vala i pojave kreste.

Valovi na dubokoj vodi  i valovi na plitkoj vodi se različito ponašaju. Plitkom vodom za val definiramo dubinu vode koja je manja od pola valne duljine. Dolaskom u plitku vodu svojstva valova se mijenjaju, brzina se smanjuje, smjer se mijenja, visina raste i stvara se kresta i lom vrha vala.

Prilikom plovidbe uz kopno valja imati na umu da ponašanje valova ovisi o nagibu morskog dna, izgleda obale, dubini vode i smjeru vjetra. Dugački valovi prilikom dolaska na na plitku vodu žala postaju visoki, smjer im se mijenja i postaju paralelni s obalom. Prilikom nailaska na strme obale valovi se odbijaju i dolazi do stvaranja vrlo nemirnog mora (križano more) zbog zbrajanja utjecaja nadolazećih   i odbijenih valova. Valovi zaobilaze manje otoke te iza otoka može također doći do pojave križanog mora.

Mrtvo more je pojava koja je neugodna za plovidbu a nastaje kad se susretnu valovi iz dva različita smjera, koji su nastali kao posljedica vjetra koji je brzo promijenio smjer puhanja.  Uz mrtvo more vjetra nema ili je vrlo slab.

Smjer valova određuje se na isti način kao i smjer vjetra, dakle iz smjera odakle dolaze. Visina valova se se izražava u metrima, a u meteorološkim izvještajima šifrira se oznakom koja opisuje stanje mora.

stanje mora
visina vala (m)
opis mora
0
0
mirno kao zrcalo
1
0 - 0.1
mirno, namreškano
2
0.1 - 0.5
malo valovito
3
0.5 - 1.25
malo do umjereno valovito
4
1.25 - 2.5
umjereno valovito
5
2.4 - 4
jako valovito
6
4 - 6
vrlo jako valovito
7
6 - 9
visoko more
8
9 - 14
vrlo visoko more
9
14 i više
izvanredno visoko more


Brzina vjetra prema Beaufortovoj ljestvici je povezana s visinom valova, prikazana je tabelarno.

Visina valova ovisi o brzini vjetra ali i o veličini otvorene vodene površine. Između otoka i u zatvorenom moru valovi su uviek manji nego na otvorenom moru.

U lukama i zaljevima javljaju se stojni valovi, nazvani seši,  koji nastaju djelovanjem vjetra na površinu mora. Nakon prestanka djelovanja vjetra dolazi do oscilacija koje podsjećaju na oscilaciju vode u lavoru. Stojni valovi nisu opasni za plovila,  jedino u slučajevima superpozicije visoke plima, prolaza središta ciklone i stojnog vala može doći do pojava plavljenja obale.

Na Jadranu je izražena opasna pojava porasta razine mora pod utjecajem juga, koja je naročito izražena na sjevernom Jadranu. U određenim meteorološkim situacijama dolazi do pojave zbrajanja plimnog vala, valova juga i porasta razine mora zbog niskog tlaka zraka pa se javljaju ščige ili plavljenje dijelova obale. Izražene su u zaljevima Vela Luka, Starigrad na Hvaru, kao i poplave Venecije. Porastom razine mora uzrokovane globalnim zagrijavanjem sve su češća pjava i u drugim mjestima na Jadranu.
Starigrad Paklenica lebić
Lebić i plima Starigrad Paklenica
lebić starigrad paklenica
Lebić i plima Starigrad Paklenica


Visoko more u luci Hvara

oseka UK
  Oseka 


valovi prognoza
ECMWF prognoza valova
Valovi i vjetar Istra
Prognoza ECMWF valovi sjeverni Jadran
peognoza vala aladin srednji jadran
Prognoza ECMWF valovi srednji Jadran
prognoza vala aladin juzni Jadran
Prognoza ECMWF valovi južni Jadran


vjetar i tlak
Prognoza vjetar i tlak

plutaca
plutaća
Jugo valovi
valovi juga
valovi juga Dubrovnik
valovi juga Dubrovnik
jugo punta Planka
val juga Punta Planka

val tramuntana Punta Planka
valovi tramuntane Punta Planka

bura Dubrovnik
valovi bure Dubrovnik
bura dim mora
valovi bure i dim mora
 

bura dim mora
dim mora
 


val model
val model
Simulacija valova na dubokoj vodi
(zahtjeva javascript), mjenjajte brzinu vjetra veličinu akvatorija,
ako preglednik ne podržava javascript pogledajte youtube verziju.
Autor   David Li,

Shematski prikaz vala:


val shema
stanje mora beoaufort skala
Beaufortova ljestvica brzine vjetra i visina valova.

 2014. zabranjeno umnazanje i kopiranje bez dozvole

  Meteorološki elementi        Meteorologija Jadranskog mora        Home    o autorima