Stanje mora

Prilikom aktivnosti na moru potrebno je neprekidno promatrati valove i njihovo ponašanje ili kako meteorolozi kažu stanje mora.

Valovi nastaju djelovanjem vjetra na površinu vode (osim valova plime i oseke i valova nastalih potresom). Promatranjem valova možemo doći i  do informacija o smjeru i brzini vjetra. Stanje mora ovisi o brzini vjetra i trajanju duljine puta na kojem vjetar djeluje na površinu mora.

Vjetar velike brzina i kratkog trajanja ne dovodi do stvaranja visokih valova već do pojave strmih kratkih valova s krestama na vrhu. Valovi povezani s dugotrajnim djelovanjem vjetra konstantne brzine i smjera mogu doseći i visine od 20 metara uz valnu duljinu od 800 metara.

Valovi se opažaju i bez pojave vjetra, oni su posljedica vjetra koji puše na drugom mjestu ili je prestao puhati a morska površina se još nije smirila. Valovi bez vjetra su obično glatki i velike valne duljine.

Jednostavan val shematski je prikazan slikom a simulacija vala na dubokoj vodi  Javaskriptom.

Pod visinom vala podrazumijeva se razlika visine brijega i doline vala, duljina vala je udaljenost između dva brijega ili dvije doline, brzina premještanja vala je udaljenost koju brijeg ili dolina vala pređe u jedinici vremena, a period ponavljanja je vrijeme između prolaza dva brijega, odnosno dvije doline vala na istom mjestu.

Odnos visine i duljine vala naziva se strmina vala. Primijećeno je da strmina vala na dubokoj vodi ne prelazi omjer 1 : 3, odnosno da je visina vala 3 puta manja od  duljine vala. Kad val dosegne kritičnu strminu dolazi do loma vrha vala i pojave kreste.

Valovi na dubokoj vodi  i valovi na plitkoj vodi se različito ponašaju. Plitkom vodom za val definiramo dubinu vode koja je manja od pola valne duljine. Dolaskom u plitku vodu svojstva valova se mijenjaju, brzina se smanjuje, smjer se mijenja, visina raste i stvara se kresta i lom vrha vala.

Prilikom plovidbe uz kopno valja imati na umu da ponašanje valova ovisi o nagibu morskog dna, izgleda obale, dubini vode i smjeru vjetra. Dugački valovi prilikom dolaska na plitku vodu žala postaju visoki, smjer im se mijenja i postaju paralelni s obalom. Prilikom nailaska na strme obale valovi se odbijaju i dolazi do stvaranja vrlo nemirnog mora (križano more) zbog zbrajanja utjecaja nadolazećih   i odbijenih valova. Valovi zaobilaze manje otoke te iza otoka može također doći do pojave križanog mora.

Mrtvo more je pojava koja je neugodna za plovidbu a nastaje kad se susretnu valovi iz dva različita smjera, koji su nastali kao posljedica vjetra koji je brzo promijenio smjer puhanja.  Uz mrtvo more vjetra nema ili je vrlo slab.

Smjer valova određuje se na isti način kao i smjer vjetra, dakle iz smjera odakle dolaze. Visina valova se izražava u metrima, a u meteorološkim izvještajima šifrira se oznakom koja opisuje stanje mora.

Visina valova ovisi o brzini vjetra ali i o veličini otvorene vodene površine. Između otoka i u zatvorenom moru valovi su uvjek manji nego na otvorenom moru.

U lukama i zaljevima javljaju se stojni valovi, nazvani seši,  koji nastaju djelovanjem vjetra na površinu mora. Nakon prestanka djelovanja vjetra dolazi do oscilacija koje podsjećaju na oscilaciju vode u lavoru. Stojni valovi nisu opasni za plovila,  jedino u slučajevima superpozicije visoke plima, prolaza središta ciklone i stojnog vala može doći do pojava plavljenja obale.

Na Jadranu je izražena opasna pojava porasta razine mora pod utjecajem juga, koja je naročito izražena na sjevernom Jadranu.

U određenim meteorološkim situacijama dolazi do pojave zbrajanja plimnog vala, valova juga i porasta razine mora zbog niskog tlaka zraka pa dolazi do plavljenje dijelova obale. Izražene su u zaljevima Vela Luka, Starigrad na Hvaru, kao i poplave Venecije. Porastom razine mora uzrokovane globalnim zagrijavanjem sve su češća pojava i u drugim mjestima na Jadranu.


Lebić i plima Starigrad Paklenica


Lebić i plima Starigrad Paklenica

Šćiga ili meteorološki tsunami je pojava koja se sve češće javlja na Jadranu. Valovi ščiga, stručni naziv meteotsunami imaju karakteristike slične potresom izazvanim valovima tsunamija. Uzrok im je meteorološke prirode i nastaju prijenosom energije valova poremećaja u polju tlaka zraka na površinu mora. Ščige su povezane uz brzo premještanje linije nestabiliteta ili ciklona malih razmjera (mezo i mikrociklona). Prilikom prelaza ciklona nad nekim mjestom dolazi do oscilacija tlaku zraka, koja se bilježi kao nagli pad a nakon toga brzi porast tlaka zraka. Valovi u atmosferi koji su povezani uz promjenu tlaka zraka rezonancijom prenose energiju iz atmosfere na more te uzrokuju pojavu valova na površini mora. Valovi na površini mora kreću se gotovo istom brzinom kao i atmosferski procesi iznad njih. Razvoj šćiga ovisi o intenzitetu, brzini i smjeru premještanja atmosferskog poremećaja kao i dubini mora. Valovi meteo tsunamija – ščiga, dolaskom na plitku obalu usporavaju i povećava se visina vala – ponašaju se kao valovi na plitkoj vodi. Posebno su opasni kad se pojave u dugačkim razmjerno plitkim zaljevima. Izražene su u zaljevima Vele Luke, Starigrada na Hvaru, Vrbovske na Hvaru. Ščiga počinje naglim povlaćenjem mora te razina mora naglo pada, nakon pada razine vode dolazi do naglog prodora vode i povečanja razine.
Treba ih razlikovati od pojave stojnih valova u zaljevima koji nastaju pod utjecajem vjetra i gomilanja mora a nazivaju se seši.

Visoko more u luci Hvara



Visoko more u luci Korčula video:T.Bernetić



Visoko more Vela Stiniva otok Hvar 23.11.2022. video :M.Marijan

  Oseka