banner


Oblaci


Oblačni sistemi, vrsta i rod oblaka oduvijek su bili predmet intenzivnih proučavanja zbog njihove povezanosti  s karakterom vremena koje svojim prisustvom donose. Upotrebom radara sredinom 20. stoljeće ostvarena je mogućnost praćenja oborinskih zona i određivanja količine oborine nad područjima dometa radara sa kojih do tada tih podataka nije bilo.  Moguće je odrediti kolika je količina kiše pala na nenaseljenim dijelovima kopna i otoka, te kolika količina kiše pada u more a da ju klasični meteorološki instrumenti ne registriraju niti mjere.  Upotrebom satelita poćetkom 60. godina prošlog stoljeća ostvarena je mogućnost dobivanja slika oblačnih sustava iz svemira i neprekidno praćenje razvoja oblaka nad cijelom Zemljom.

Oblaci nastaju kondenzacijom vodene pare, do kondenzacije dolazi kad se vlažan zrak hladi i postaje zasićen, odnosno kada relativna vlaga dosegne  100%. Do hlađenja zraka dolazi na dva načina dizanjem zraka ili hlađenjem od podloge. U atmosferi su dominantni procesi dizanja zraka i njegovog hlađenja te nastajanje oblaka. Ako je uzdizanje zraka brzo i silovito dolazi do formiranja oblaka vertikalnog razvoja, gomoljastih Cumulusa a ako je atmosfera nestabilna dolazi do razvoja Cumulusa congestusa i grmljavinskih Cumulonimbusa. Ako je uzdizanje zraka razmjerno sporo dolazi do razvoja slojaste naoblake.

Oblaci tople fronte

Oblaci tople fronte nastaju kao posljedica sporog toplog dizanja zraka iznad hladnog zraka. Oblaci su slojeviti raspoređeni u katove, prvo vidimo visoke oblake pa zatim srednje i niske koji su obično praćeni kišom

  topla fronta

Oblaci hladne fronte

Oblaci hladne fronte nastaju kao posljedica brzog dizanja toplog zraka ispod kojeg se podvlaći hladan zrak.  Oblaci su gomoljasti kumulusni, najčešće su praćeni pojavom grmljavine, pljuska kiše, pojavom mahovitog vjetra a ponekad i tučom i pijavicom.

hladna fronta


Zrak strujeći iznad mora nailaskom na kopno ili otok, prepreke strujanu, prelazi preko prepreke i time se diže. Dizanjem dolazi do hlađenja zraka te može doči do pojave oblaka. Oblaci mogu biti gomoljasti ili slojasti te se mogu pojavljivati u linijama iza prepreke, meteorolozi ih nazivaju zavjetrinskim oblacima.

Prilikom nailaska struje zraka na prepreku oblak se može stvoriti i na vrhu prepreke te ćini oblačnu kapu. Karakteristična je oblačna kapa kod pojave juga na Jadranu. Te oblačna burina kapa nad Velebitom koju je opisao i naš prirodoslovac Andrija Mohorovičić.

Oblaci vertikalnog razvoja praćeni grmljavimom i pljuskom, osim na hladnoj fronti mogu nastati i kao posljedica zagrijavanja zraka na jednom mjestu i povezani su sa jakom uzlaznom strujom. Javljaju se uglavnom u toplom dijelu godine u ranim posljepodnevnim satima iznad osunčanih obronaka obalnog ili otočkog gorja.

Slojasta naoblaka nastaje sporim dizanjem zraka do razine kondenzacije ili kao posljedica hlađenja od tla ili mora kao magla ili niska slojevita naoblaka.

Klasifikacija oblaka

Pojava oblaka je povezana s karakterom vremena koje će nastupiti na nekom području, stoga je prilikom plovljenja potrebno neprekidno promatrati oblake i njihov razvoj. Prije nego li se upoznamo s osobinama vremena koje pogoduje stvaranju određenih vrsta oblaka moramo se upoznati s njihovim nazivima i osnovnim obilježjima. Po visini na kojoj se javljaju, oblaci su razvrstani u tri osnovne skupine cirus - visoki, altus - srednji i stratus - niski, te cumulonimbus ili oblak vertikalnog razvoja koji se prostire od tla do 15 km visine, a često dosižu i troposferu.


cirrus CI
cirrocumulus CC
cirrostratus CS
visoki oblaci
od 5 do 13 km
visine
altocumulus AC
altostratus AS
nimbostratus NS
srednji sloj
od 2 do 5 km
visine
stratocumulus SC
stratus ST
cumulus CU
niski oblaci
od tla do 2 km
visine
cumulonimbus CB
oblaci vertikalnog razvoja


Vrste oblaka



Oblaci su neprekidno u razvoju i mijenjanju te se pojavljuju u beskonačnom broju oblika. Definiran je određeni broj karakterističnih oblika koji se javljaju u svim zemljopisnim širinama. Na temelju opažanja izvršena je klasifikacija oblaka u vrste, podvrste i rodove. Podjela u vrste temelji se na visini pojave oblaka u atmosferi te na temelju njihove građe. Slojeviti oblaci se nazivaju  stratusi, a oblaci u obliku gruda i nakupina kumulusi.

Visina na kojoj se javlja baza oblaka nad morem je niža nego nad kopnom zbog veće količine vlage u zraku.

Vrste oblaka imaju karakteristike po kojima ih razmjerno lako raspoznajemo i prema njima  zaključujemo kakvo se vrijeme očekuje.

Cirrus
Oblak građen od kristala leda. Javlja se u obliku finih tankih niti ili pruga. Često su krajevi niti zaobljeni i podsjećaju oblikom na vrhove skija.

Cirrocumulus
Oblak građen od kristala leda. Javlja se u obliku bijelih nakupina  oblaka koji nemaju vlastite sjene. Uglavnom su pravilno raspoređeni i podsjećaju na stado ovaca ( narodno ime je ovčice ).
Cirrostratus
Oblak građen od kristala leda. Javlja se u obliu tankog prozirnog oblačnog sloja koji prekriva gotovo cijelo nebo. Može  ga se otkriti po pojavi halo oko sunca ili oko mjeseca.
Altocumulus
Oblak građen od kapljica. Javlja se u obliku nakupina gromada bijele ili sivo bijele boje. Na obalčnim elementima se vidi sjena. Često su oblačni elementi poredani u redove koji izviru na jednoj strani horizonta.
Altostratus
Oblak građen od kapljica vode. Javlja se u obliku sivkastog sloja naoblake koja prekriva dio ili cijelo nebo. Proziran je i Sunce se kroz njega vidi ali se na njemu ne pojavljuje halo, u noći s mjesečinom javlja se optička pojava korona oko mjeseca.
Nimbostratus
Oblak građen od kapljica vode i kristala leda. Javlja se kao siv gotovo crn oblačni sloj ne definirane baze iz koje pada kiša ili snijeg. Sloj oblaka je dovoljno debeo da zaklanja Sunce.
Stratocumulus
Oblak građen od kaplijica, javlja se u obliku nakupina ili slojeva oblaka koji imaju izražene sjene i tamne djelove. Sastavljen je od zobljenih elemenatakoji su često poredani u linije i imaju izražene sjene.
Stratus
Građen je od kapljica vode. Sivi oblačni sloj neizražene baze iz koje često pada rosulja, može nastati i od magle koja se podigla s tla ili mora.
Cumulus
Oblak građen od kapljica vode. Rubovi oblaka su izražajni, dio oblaka koji je osvjetljen suncem je izrazito bijele boje.  Podsječa na karfiol ( cvjetaću ). Baza mu je siva i gotovo horizontalna.
Cumulonimbus
Oblak sastavljen od kapljica vode  i kristala leda. Oblak vertikalnog razvoja koji podsjeća na tornjeve ili planine.  Vrh je najčešće ravan i prelazi u cirusnu kapu, perjanicu ili nakovanj. Praćen je pljuskovima, grmljavinom te udarima vjetra.

Vrste  oblaka mogu se pojaviti u 14 podvrsta koje se definiraju na temelju oblika. Spomenuti ćemo samo neke na koje nautičari trebaju obratiti pažnju za vrijeme plovidbe a mogu biti povezani uz opasne meteorološke pojave.

  • castelanus - oblaci u obliku tornjeva i kula koji ukazujuna mogućnost razvoja oluja;
  • congestus - veliki tamni cumulusi iz kojih se može razviti i cumulonimbus;
  • capillatus - podvrsta koji karakterizira cumulonimbuse s izrazitom perjanicom.

Opažanje oblaka

Opažanja oblaka sadrže sljedeće podatke o oblacima:

  • količina naobalke ( u osminama );
  • vrsta oblaka;
  • visina baze oblačnog sloja;
  • smjer premještanja:
  • brzina premještanja;
Količina naoblake određuje se u osminama pokrivenosti neba oblacima. Skala  koja povezuje količinu naoblake i uobičajenu terminologiju prognoze vremena prikazana je tabelom.

Važna napomena za jedriličare je da iz podataka o smjeru i brzini premještanja oblaka ne mogu dobiti pouzdani podatak o smjeru i brzini prizemnog vjetra koji je važan za dobro jedrenje.

kompozit radar
DHMZ radar kompozit

vjetar i tlak
prognoza naoblake animacija

količina oblaka i terminologija
prognoze vremena


skala
količina oblaka u osminama
terminologija  prognoze vremena
0
vedro
vedro
1
1 osmina ili <
vedro
2
2 osmine
malo do umjereno oblačno
3
3 osmine
malo do umjereno oblačno
4
1/2 neba pokriveno
umjereno oblačno
5
5 osmina
pretežno oblačno
6
6 osmina
pretežno oblačno
7
7 osmina ili >
oblačno sa sunčanim razdobljima
8
8 osmina
oblačno


oblacna kapa
oblačna kapa
cu castelanus
Cu castelanus
Cb s inkusom
Cb s nakovnjem
Cumulonimbus mamatus
Cb mamatus
Cu cong
CuCong
cu cong iz zrakoplova
CuCong snimljen iz zrakoplova
CuCong zaledje Rijeka CroMeteo
CUCong u zaleđu Rijeke
Altocumulus lenticularis Crometeo

Altocumulus lenticularis
stratocumulus undulatus Rade Popadic
Stratocumulus undulatus aspergatus

oblaci juga
Ns jugo
Kelvin Helmholz oblaci
Kelvin Helmholz oblaci
Pljusak virga
Pljusak - virga iz Cb-a
Cres privjetrinski oblaci
Oblaci na privjetrini otoka - Cres
Cu hum, maestral
Oblaci lijepog vremena Cu - maestral
pijavice
Pijavice
cirusi trag zrakoplova
Cirostratus i trag zrakoplova foto Lipovscak
cirusiuncinus
Cirus uncinus
Rotor bure
Rotor bure

Međunarodni atlas oblaka publikaciju DHMZ-a, u kojoj je prikazana metodologija klasifikacije oblaka i hidrometeora a izrađen je prema WMO naputku za klasifikaciju oblaka  možete  pogledati i/ili preuzeti u PDF obliku na linku: 
Atlas oblaka prvi dio,
Atlas oblaka drugi dio.



tablica vrsta rod oblaka
2014.2016., zabranjeno umanzanje i kopiranje bez dozvole

Document made with KompoZer

  Meteorološki elementi        Meteorologija Jadranskog mora        Home    O autorima